Studentski rad mogao bi, izgleda, ući u radni staž. Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike predstavilo je prijedlog prema kojem bi studenti za svakih 1.000 sati rada preko studentskog ugovora ostvarili pravo na šest mjeseci dodatnog mirovinskog staža. Ukupno bi na taj način mogli prikupiti najviše dvije godine dodatnog staža, što bi im u budućnosti omogućilo i do šest posto veću mirovinu.
Riječ je o prijedlogu izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju koji je ministar Alen Ružić predstavio predstavnicima Hrvatskog studentskog zbora. Studenti su predloženi model podržali.
Cilj je novog modela vrednovati rad koji studenti obavljaju tijekom obrazovanja, a koji im prema postojećem sustavu ne donosi mirovinska prava usporediva s onima koja proizlaze iz redovnog zaposlenja.
Koliko sati studentskog rada donosi mirovinski staž?
Prema predstavljenom prijedlogu, studenti bi pravo na dodani mirovinski staž ostvarivali na temelju ukupnog broja sati odrađenih putem studentskih ugovora. Konkretnije, za svakih 1.000 sati studentskog rada priznalo bi im se šest mjeseci dodanog staža, pri čemu bi maksimalno mogli ostvariti 24 mjeseca, odnosno dvije godine.
To znači da bi za ostvarivanje najvećeg predviđenog dodatka studenti tijekom studiranja trebali prikupiti ukupno 4.000 radnih sati. Međutim, posebno je važna činjenica da se odrađeni sati ne bi promatrali zasebno za svaku kalendarsku godinu. Umjesto toga, zbrajali bi se svi sati studentskog rada ostvareni tijekom studiranja, neovisno o tome jesu li studenti radili kontinuirano, povremeno ili samo tijekom ljetnih mjeseci.
Takvo rješenje omogućilo bi da se u mirovinska prava uračuna i rad studenata koji zbog fakultetskih obveza ne mogu raditi tijekom cijele godine.

Hoće li studenti zbog novog modela imati veće mirovine?
Predložene izmjene prvenstveno su usmjerene na povećanje budućih mirovina studenata koji tijekom obrazovanja rade putem studentskih ugovora. Prema objašnjenju ministra, model predviđa mogućnost povećanja mirovine u dva koraka od po tri posto, odnosno ukupno najviše šest posto.
Pritom je važno razlikovati dodani mirovinski staž od staža osiguranja koji se ostvaruje redovnim zaposlenjem. Predloženi model temelji se na priznavanju dodanog staža u svrhu povećanja mirovine, a ne na automatskom izjednačavanju studentskog rada s razdobljem provedenim u radnom odnosu.
Kao polazište za izradu prijedloga poslužio je postojeći institut dodanog staža za majčinstvo, kojim se određena životna razdoblja dodatno vrednuju prilikom određivanja mirovinskih prava.

Studentski rad ne bi trebao poskupjeti za poslodavce
Jedno od važnijih pitanja koje otvara predložena izmjena odnosi se na troškove studentskog rada. Prema informacijama koje je iznio ministar Ružić, novi model ne bi podrazumijevao povećanje doprinosa niti dodatna financijska opterećenja za studente i poslodavce.
Drugim riječima, priznavanje dodanog mirovinskog staža ne bi trebalo utjecati na postojeće troškove angažiranja studenata putem studentskih ugovora. Time bi se zadržala njihova konkurentnost na tržištu rada, dok bi studenti paralelno nastavili ostvarivati postojeća prava i pogodnosti povezane sa svojim statusom.
Predloženo rješenje osmišljeno je i tako da ne potiče studente na prekomjeran rad nauštrb obrazovanja. Naime, predviđeno je ograničenje od najviše dvije godine dodanog staža. Dodatni rashodi za mirovinski sustav, prema objašnjenju, nastali bi tek u trenutku kada studenti ostvare pravo na mirovinu, a ne tijekom njihova studentskog angažmana.
Kada bi studentski rad mogao početi ulaziti u mirovinski staž?
Prema najavama Ministarstva, prve učinke novog modela studenti bi mogli osjetiti već tijekom ljetne sezone 2027. godine. Ministar Ružić upravo je to razdoblje izdvojio kao očekivani početak ostvarivanja prvih prava iz mirovinskog osiguranja na temelju studentskog rada, s obzirom na to da tijekom ljeta velik broj studenata intenzivnije radi.
Ipak, predložene izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju još uvijek nisu usvojene pa priznavanje studentskog rada u dodani mirovinski staž zasad nije zajamčeno pravo koje studenti mogu ostvarivati prema najavljenom modelu.
Nakon pozitivnog mišljenja predstavnika Hrvatskog studentskog zbora slijedi daljnja procedura u kojoj će se odlučivati o zakonskim izmjenama i njihovoj konačnoj primjeni. Ako prijedlog bude prihvaćen, studentski poslovi mogli bi dobiti dodatnu dugoročnu vrijednost. Uz zaradu i radno iskustvo koje studenti stječu tijekom obrazovanja, odrađeni sati imali bi utjecaj i na iznos njihove buduće mirovine.
HR



