Kalkulator plaće
Prijava
Traži
HR
EN
DE
Prema podacima istraživanja, tijekom trajanja akademske godine prosječno radi gotovo 59 posto studenata na području Europe. Svaki peti student pritom sam sebe doživljava prije svega kao radnika, a tek onda studenta.
Istraživanje također pokazuje da studenti rade dulje i ostvaruju veće prihode od studentica. Nadalje, posebno je zabrinjavajuć podatak da studenti koji rade više od 20 sati tjedno češće razmišljaju o odustajanju od studija u odnosu na njihove kolege koji ne rade.
Valja pritom istaknuti da spomenuto istraživanje pokazuje da oko polovice zaposlenih studenata radi na poslovima koji su izravno povezani s njihovim studijem. Međutim, povezanost posla s područjem studiranja razlikuje se ovisno o studijskom usmjerenju.
Primjerice, studenti društvenih znanosti, umjetničkih smjerova, humanističkih znanosti te prirodnih znanosti najrjeđe rade poslove koji odgovaraju njihovoj struci. S druge strane, studenti obrazovnih znanosti, zdravstva i socijalne skrbi te informacijskih i komunikacijskih tehnologija znatno češće pronalaze poslove povezane sa svojim područjem studija.
No, postavlja se pitanje što je za studente dugoročno isplativije? Raditi tijekom studija kako bi stekli financijsku neovisnost ili vrijeme usmjeriti na stručnu praksu koja je izravno povezana s njihovim budućim zanimanjem?
Stručna praksa ili studentski posao?
Odgovor, dakako, nikada nije jednoznačan. Naime, studentski poslovi pružaju vrijedno radno iskustvo, razvijaju odgovornost, komunikacijske vještine i sposobnost upravljanja vremenom. Osim toga, mnogim studentima predstavljaju nužan izvor prihoda kojim pokrivaju troškove studiranja i života.
S druge pak strane, stručna praksa često donosi prednost pri ulasku na tržište rada. Poslodavci sve više cijene kandidate koji već tijekom studija stječu iskustvo u struci, upoznaju poslovne procese i grade profesionalnu mrežu kontakata. Takvo iskustvo studentima omogućuje da teorijska znanja primjene u praksi te lakše procjene odgovara li im odabrana karijera.
No, jedna od ključnih razlika između studentskog posla i stručne prakse nalazi se u njihovoj svrsi. Naime, dok je studentski posao prvenstveno usmjeren na obavljanje radnih zadataka i ostvarivanje prihoda, stručna praksa zamišljena je kao oblik učenja u stvarnom radnom okruženju. Konkretnije, kroz studentsku praksu studenti se mogu upoznati sa strukom kojom se žele baviti, mogu iskušati svoja znanja i vještine te tako steći uvid u svakodnevne izazove i odgovornosti budućeg zanimanja.
Razlika je vidljiva i u samoj duljini, odnosno vremenskom razdoblju. Studentski poslovi mogu trajati mjesecima ili godinama, a nerijetko se nastavljaju tijekom cijelog studija, ovisno o odabiru studenta. S druge pak strane, stručne su prakse uglavnom vremenski ograničene te traju od nekoliko tjedana do najviše godinu dana. Shodno tomu često se smatraju prijelaznom fazom koja studentima omogućuje stjecanje iskustva prije ulaska na tržište rada.
No, ponajveća prednost stručne prakse ipak leži u mogućnostima za učenje. Tijekom prakse studenti imaju priliku postavljati pitanja, promatrati rad iskusnijih kolega i razvijati specifične kompetencije potrebne za određenu profesiju. Takvo iskustvo može značajno olakšati prijelaz iz obrazovnog sustava u svijet rada, osobito u zanimanjima koja zahtijevaju složena stručna znanja i vještine. Iako se i na radnom mjestu neprestano uči, primarni cilj zaposlenja jest obavljanje posla, a ne edukacija zaposlenika.
Što je financijski isplativije?
Pitanje financijske naknade često predstavlja presudan čimbenik pri odabiru između studentskog posla i stručne prakse. Za razliku od studentskog posla, koji podrazumijeva plaćeni rad, stručne prakse nisu uvijek plaćene.
Mnogim studentima to predstavlja izazov jer uz studij moraju pokrivati troškove života i obrazovanja. Ipak, zagovornici stručnih praksi ističu da iskustvo, kontakti i praktična znanja stečena tijekom prakse mogu dugoročno donijeti veću korist od kratkoročne financijske zarade. U pojedinim sektorima, osobito onima koji se brzo razvijaju poput informacijskih tehnologija, sve su češće i plaćene stručne prakse koje studentima omogućuju kombiniranje profesionalnog razvoja i financijske sigurnosti.
U konačnici, razlika između studentskog posla i stručne prakse ogleda se i u krajnjem cilju. Cilj zaposlenja najčešće je zadržati radno mjesto i ostvariti financijsku stabilnost, dok je stručna praksa tek korak prema budućoj karijeri.
Izvor fotografija: Unsplash, Pexels
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
