Kalkulator plaće
Prijava
Traži
HR
EN
DE
Odluka o promjeni karijere često dolazi u trenutku kada ono što nam posao pruža više nije vrijedno vremena, energije i kompromisa koje od nas zahtijeva.
Dugotrajno nezadovoljstvo radnim okruženjem, osjećaj da se nečiji rad dovoljno ne cijeni ili naprosto potreba za većom kontrolom nad vlastitim vremenom mogu postati važniji od sigurnosti koju donosi ostanak na poznatom terenu.
Paralelno, promjena profesionalnog smjera u srednjoj životnoj dobi podrazumijeva drukčije okolnosti nego na početku karijere. Iza osobe su godine iskustva i razvijene vještine, ali najčešće i veće financijske i privatne obveze zbog kojih odluku nije moguće donositi isključivo prema vlastitim željama.
Zašto se ljudi odluče na karijerni zaokret?
Valja odmah istaknuti da, suprotno određenim mišljenjima, odluka o promjeni karijere rijetko nastaje preko noći. U pravilu joj zapravo prethodi dulje razdoblje tijekom kojeg se nezadovoljstvo postojećim profesionalnim putem postupno gomila, a ono što je nekada bilo prihvatljivo s vremenom postaje sve teže opravdati.
Razlozi pritom mogu biti vrlo različiti i mnogobrojni. Primjerice, od osjećaja stagnacije i nedostatka prostora za napredovanje, nezadovoljstva plaćom, radnim uvjetima ili odnosom poslodavca, do prevelikog opterećenja i sve izraženijeg nesrazmjera između onoga što posao pruža i vremena, energije i privatnog života koje zahtijeva.
Osim toga, s godinama se mijenjaju i osobni prioriteti. Posao koji je nekome odgovarao s 25 godina ne mora odgovarati njegovim potrebama deset ili petnaest godina poslije. I ono što je izuzetno važno reći - to je potpuno u redu. Naime, s većim iskustvom često dolazi i jasnija predodžba o tome kakav način rada osoba želi, što joj je profesionalno važno i na koje kompromise više nije spremna pristajati. Karijerni zaokret zato je češće rezultat niza manjih spoznaja i dugotrajnog preispitivanja nego jedne velike odluke.
Novi posao traži sve više generacija
Odluka o promjeni karijere nakon 30., 40. ili pak 50. godine nije rezervirana za manji dio populacije. Naprotiv, tradicionalni model prema kojem tijekom cijelog radnog vijeka gradimo jednu karijeru sve više gubi na važnosti. Podaci američkog Ureda za statistiku rada (BLS) pokazuju da su osobe rođene između 1957. i 1964. godine od 18. do 58. godine u prosjeku promijenile 12,9 poslova.
Pritom su između 18. i 24. godine imale prosječno 5,6 poslova, ali promjene nisu prestale ni u kasnijim fazama karijere. Između 45. i 54. godine posao su u prosjeku promijenile 2,2 puta, a između 55. i 58. godine 1,3 puta. Drugim riječima, profesionalna mobilnost ne završava nakon tridesete, već se s godinama mijenja.
Dodatno, analiza Pew Research Centra pokazala je da je između travnja 2021. i ožujka 2022. godine 60 posto radnika koji su promijenili poslodavca ostvarilo realni rast primanja, u usporedbi sa 47 posto onih koji su ostali kod istog poslodavca. To pokazuje da promjena posla ili karijernog smjera u sredini radnog vijeka ne mora nužno značiti financijski korak unatrag. Osim toga, treba istaknuti da, psihološki, oko 40. godine života obično ulazimo u drukčiju razvojnu fazu u odnosu na onu u kojoj smo bili tijekom mlađih godina.
Počinjemo kritičnije promišljati o tome kako radimo, ali i zašto radimo upravo taj posao, što nam on donosi i koju svrhu za nas ima. Mnogi ljudi oko četrdesete postaju svjesniji prolaznosti vremena, što može promijeniti način na koji razmišljaju o vlastitim prioritetima i pojačati potrebu da se posvete onome što im je doista važno te da iza sebe ostave nešto što smatraju smislenim i trajnim. Prioriteti se mogu mijenjati i zbog privatnih okolnosti, primjerice roditeljstva, brige o starijim članovima obitelji ili drugim bliskim osobama.
Paralelno, promjena karijere ne mora uvijek biti potaknuta osobnim nezadovoljstvom. Mijenjaju se i industrije, zanimanja te potrebe tržišta rada. Razvoj umjetne inteligencije i novih alata već značajno utječu na način na koji radimo, a očekuje se da će nastaviti mijenjati i buduću strukturu poslova.
Nova karijera i novi počeci
Stručnjakinja za razvoj karijere za Forbes ističe da uspješan karijerni zaokret prije svega zahtijeva dobru procjenu vlastitih sposobnosti, vrijednosti i prioriteta. Prije traženja novog profesionalnog smjera potrebno je osvijestiti što nam je u poslu doista važno, koje su naše jake strane, na koje kompromise više nismo spremni i što od buduće karijere očekujemo. Pritom prethodno iskustvo ne treba promatrati kao nešto što promjenom ostavljamo iza sebe, već kao skup znanja i vještina koje možemo prenijeti u novo područje.
Jednako je važno prepoznati što nas je u dosadašnjoj karijeri kočilo. Promjena industrije ili radnog mjesta sama po sebi neće nužno riješiti probleme koji se ponavljaju. Teškoće s postavljanjem granica, zauzimanjem za vlastite interese ili komunikacijom mogu se preslikati i na novo radno okruženje. Prije karijernog zaokreta zato vrijedi razlučiti što je posljedica konkretnog posla i okolnosti, a što obrazaca koje bismo mogli ponijeti sa sobom.
Novi profesionalni smjer zatim treba što temeljitije provjeriti prije donošenja velikih odluka. Razgovori s ljudima koji već rade u željenom području, provjera uvjeta rada i mogućnosti zapošljavanja, potrebnih kvalifikacija, edukacija i očekivanih primanja mogu pokazati koliko se naša predodžba o novoj karijeri podudara sa stvarnošću.
Nemojte se zaletjeti
Ako je moguće, korisno je novi posao najprije isprobati kroz honorarni angažman, projekt, edukaciju ili rad uz postojeće zaposlenje. Karijerni zaokret, drugim riječima, ne mora započeti otkazom. Ovakve se odluke ne donose na prečac ili preko noći, no to pritom ne znači da morate čekati mjesece i godine kako bi se na koncu i odlučili za promjenu. Konkretnije, upravo čekanje trenutka u kojem ćemo biti potpuno sigurni u ono što želimo stručnjakinja izdvaja kao jednu od najvećih pogrešaka. Umjesto pokušaja da unaprijed pronađemo sve odgovore, promjenu je moguće graditi postupno, kroz manje i financijski sigurnije korake. Konačna odluka tada se ne temelji samo na nezadovoljstvu starom karijerom ili idealiziranoj predodžbi nove, nego na informacijama i iskustvu prikupljenima tijekom samog procesa.
Je li promijeniti karijeru teže što smo stariji? Ne nužno. Izazovi su prije svega drukčiji. Mlađi radnici u pravilu imaju veću fleksibilnost i manje profesionalnih i privatnih obveza, dok oni s duljim radnim stažem u promjenu ulaze s iskustvom, izgrađenom mrežom kontakata i jasnijim razumijevanjem vlastitih sposobnosti. Pitanje se tako s godinama pomiče s „imam li dovoljno iskustva?“ prema „mogu li pokazati da sam spreman učiti, prilagoditi se i svoje iskustvo primijeniti u novom kontekstu?“. Upravo zato godine same po sebi ne moraju biti prepreka karijernom zaokretu. Ono što je na prvi pogled nedostatak može postati prednost ako se dosadašnje iskustvo ne promatra kao teret koji nas veže uz staru karijeru, nego kao temelj na kojem možemo izgraditi novu.
Izvor fotografija: Canva, Unsplash
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
