Kalkulator plaće
Prijava
Traži
HR
EN
DE
Prije samo nekoliko godina studenti su se prilikom traženja prvog ozbiljnog posla uglavnom oslanjali na životopis, povremene studentske poslove i preporuke profesora ili poznanika. Danas je situacija bitno drukčija. Uz klasičan životopis, sve veću važnost imaju digitalna prisutnost, profesionalno umrežavanje i način na koji kandidati predstavljaju svoje vještine potencijalnim poslodavcima.
Shodno tomu, sve se češće postavlja pitanje trebaju li studenti već tijekom studija otvoriti LinkedIn profil i početi graditi osobni brend. Je li profesionalna prisutnost na društvenim mrežama doista prednost prilikom traženja prvog posla ili samo još jedna obveza na ionako podugačkom popisu studentskih odgovornosti?
Odgovor ponajprije ovisi o tome što podrazumijevamo pod osobnim brendom.
LinkedIn nije rezerviran isključivo za profesionalce
Jedna od najčešćih prepreka zbog kojih studenti odgađaju otvaranje LinkedIn profila jest uvjerenje da nemaju dovoljno radnog iskustva koje bi mogli predstaviti. Međutim, profesionalno iskustvo ne mora nužno podrazumijevati nekoliko godina rada na jednoj određenoj poziciji.
Naime, studentski poslovi, volontiranje, sudjelovanje u studentskim udrugama, stručne prakse i fakultetski projekti također mogu poslodavcima pružiti korisne informacije o interesima i sposobnostima. Potonje je u posljednje vrijeme možda važnije no ikada prije. Konkretnije, prema istraživanju američkog udruženja poslodavaca i fakulteta NACE, poslodavci sve veću pozornost pridaju konkretnim vještinama kandidata. Takav pristup zapošljavanju posebno je relevantan za mlade koji tek ulaze na tržište rada jer im omogućuje da predstave znanja stečena izvan tradicionalnog radnog odnosa.
Primjerice, student marketinga koji je tijekom studija vodio društvene mreže studentske udruge već ima određeno praktično iskustvo. Student informatike može predstaviti vlastite projekte, dok budući novinar može podijeliti objavljene tekstove i druge autorske radove, čak iako je to samo na lokalnim portalu ili osobnom blogu.
Morate li zaista graditi osobni brend?
Pojam osobnog brenda posljednjih se godina toliko često spominje da se ponekad stječe dojam kako bi svaki student trebao redovito objavljivati stručne analize, komentirati aktualnosti iz industrije i aktivno širiti svoju profesionalnu mrežu. Međutim, postoji značajna razlika između kvalitetno uređenog LinkedIn profila i sustavnog stvaranja osobnog brenda.
Studentima koji tek započinju profesionalni razvoj sasvim je dovoljno predstaviti svoje obrazovanje, interese, dosadašnje aktivnosti i vještine. Redovito objavljivanje sadržaja može biti korisno, osobito u komunikacijskim, kreativnim i drugim djelatnostima u kojima je moguće javno predstaviti vlastiti rad, ali nije preduvjet za uspješno traženje posla.
Štoviše, pretjerano inzistiranje na osobnom brendiranju može stvoriti nepotreban pritisak, osobito među studentima koji tek pokušavaju otkriti u kojem smjeru žele razvijati svoju karijeru. Studenti ne moraju ostavljati dojam iskusnih stručnjaka kako bi privukli pozornost potencijalnih poslodavaca, a još manje trebaju osjećati obvezu da svako svoje postignuće pretvore u objavu na društvenim mrežama.
Mnogo je važnije vjerodostojno predstaviti ono što već znaju, pokazati interes za daljnje učenje i postupno razvijati profesionalne kontakte. Uostalom, studentske godine razdoblje su istraživanja različitih interesa, stjecanja novih iskustava i donošenja prvih profesionalnih odluka. Sasvim je očekivano da će se njihovi interesi, ambicije pa i karijerni ciljevi s vremenom mijenjati. LinkedIn profil stoga ne treba promatrati kao konačnu prezentaciju vlastitog profesionalnog identiteta.
Izvor fotografija: Pexels
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
