Kalkulator plaće
Prijava
Traži
HR
EN
DE
Iako mnogi poslodavci proces onboardinga i dalje svode tek na administrativnu proceduru, upoznavanje s radnim prostorom i edukacije o radnom mjestu i procesima mogu biti itekako korisne.
O fenomenu i važnosti onboardinga ranije smo puno pisali, no jeste li ikada čuli za pojam preboardinga? Radi se o pojmu koji se odnosi na proces koji organizacija provodi u razdoblju između trenutka kada kandidat potpiše ugovor o radu i njegova prvog radnog dana.
Cilj preboardinga je načelno pripremiti novog zaposlenika za dolazak u tvrtku, pružiti mu sve potrebne informacije prije početka rada te istodobno zadržati njegov entuzijazam i uzbuđenje zbog novog posla.
Što je preboarding?
Inače, statistike pokazuju da kvalitetno osmišljen proces preboardinga može povećati zadržavanje novih zaposlenika za čak 82 posto. Pa ipak, ovaj je korak na domaćem terenu često vrlo zanemaren.
Naime, proces zapošljavanja mladih koji tek ulaze na tržište rada često može trajati prilično dugo, a razdoblje između prihvaćanja ponude i prvog radnog dana ponekad se čini beskonačnim, kako kandidatima, tako i vama kao poslodavcima. U takvim situacijama kvalitetan preboarding i održavanje kontakta s budućim zaposlenicima postaje još važniji. U suprotnom, tvrtke riskiraju da putem izgube kandidate.
Ako se s novim zaposlenicima povežete dovoljno rano, pokažete im da ih cijenite i održavate njihov entuzijazam oko nove uloge, veća je vjerojatnost da će prvi radni dan dočekati motivirani i spremni za početak. Paralelno (i ono najvažnije), smanjuje mogućnost da u međuvremenu odustanu od prihvaćene ponude. Pritom nije riječ o zanemarivom riziku kad bi čak 51 posto mladih koji su tek završili obrazovanje bilo spremno odustati od već prihvaćene poslovne ponude zbog bolje prilike.
Razlika između preboardinga i onboardinga
Preboarding i onboarding dva su povezana, ali ipak različita procesa koja zajedno čine važan dio cjelokupnog iskustva zaposlenika. Dok se preboarding odvija prije nego što zaposlenik uopće zakorači u firmu, onboarding počinje njegovim dolaskom i usmjeren je na postupno uključivanje u organizaciju i posao.
Razlika je ponajprije u njihovim ciljevima. Tijekom preboardinga važno je održavati kontakt s novim zaposlenikom, zadržati njegov interes i entuzijazam te mu unaprijed pružiti praktične informacije potrebne za što jednostavniji početak rada. To može uključivati administrativne obrasce, raspored prvih dana, informacije o timu ili plan za prvih 30, 60 i 90 dana. U toj je fazi posebno važno biti dostupan za pitanja i nedoumice koje se mogu pojaviti prije dolaska.
Onboarding, s druge strane, počinje prvog radnog dana i fokus postupno prebacuje na osposobljavanje zaposlenika za samostalan i učinkovit rad te njegovo uključivanje u tim i organizacijsku kulturu.
Razlikuje se i trajanje tih procesa. Preboarding može trajati svega nekoliko dana, ali i nekoliko mjeseci, ovisno o tome koliko vremena prođe od prihvaćanja ponude do početka rada. Onboarding je u pravilu znatno dulji proces i često traje najmanje tri mjeseca, iako njegovo trajanje ovisi o organizaciji i samoj radnoj ulozi.
Primjeri preboarding strategija
Posao regrutera ne završava onog trenutka kada kandidat prihvati ponudu. Razdoblje do njegova prvog radnog dana može se iskoristiti kako bi se već tada počeo osjećati dijelom tima. Primjerice, možete mu poslati mali paket dobrodošlice s proizvodima tvrtke i osobnom porukom, unaprijed predstaviti kako će izgledati prvi dan i početni period rada ili ga povezati s kolegom koji će mu biti svojevrsni „buddy“ i kojemu se može obratiti s pitanjima.
Važno je i ostati u kontaktu, ali bez pretjerivanja. Povremeni neformalni e-mail, novosti iz tvrtke ili tima te poziv na neko druženje ili događanje mogu biti sasvim dovoljni da zaposlenik tijekom čekanja ne izgubi osjećaj povezanosti s novim poslodavcem. To je posebno korisno kada između prihvaćanja ponude i početka rada prolazi nekoliko tjedana ili mjeseci.
Preboarding može poslužiti i kao lagana priprema za novu ulogu. Budućem zaposleniku možete poslati relevantne članke, videozapise ili edukativne materijale, razgovarati o vještinama koje želi razvijati ili mu predstaviti projekte na kojima će raditi. Moguće je ponuditi i jednostavan, neobavezan zadatak koji će mu približiti posao. Ali je važno ne pretvoriti preboarding u rad prije službenog početka zaposlenja.
‘Dobio si posao, budi sretan.’ Ili?
Iako preboarding može značajno utjecati na iskustvo novih zaposlenika, čak 64 posto njih ne prolazi nikakav oblik preboardinga. Istodobno, kvalitetna komunikacija prije prvog radnog dana može poboljšati cjelokupno iskustvo za čak 83 posto.
Na ovom se mjestu nameće sasvim legitimno pitanje - zašto je sve to uopće potrebno? Zar nije dovoljno da kandidat prihvati posao, pojavi se prvog radnog dana i počne raditi? Preboarding se lako može protumačiti kao još jedan simptom tržišta rada na kojem zaposlenici, osobito oni mlađi, očekuju sve više pažnje i angažmana poslodavca.
No stvar je ipak nešto složenija. Promijenio se način na koji ljudi biraju posao, informacije o poslodavcima dostupnije su nego ikada, a prihvaćena ponuda više ne znači nužno da je potraga za boljom prilikom završila.
U tom smislu preboarding nije toliko pitanje „razmaženosti“ novih generacija koliko odgovor poslodavaca na tržište na kojemu se za kvalitetan kadar moraju boriti sve do njihova prvog radnog dana, a potom i dugo nakon njega.
Možda se nekima doista čini apsurdnim da odraslu osobu koja je svojevoljno prihvatila posao treba tjednima „držati zagrijanom“ paketima dobrodošlice, porukama i druženjima kako se ne bi predomislila. No jednako je legitimno pitati zašto bi kandidat osjećao posebnu lojalnost prema poslodavcu za kojeg još nije odradio ni jedan radni dan. Ako tvrtke danas od kandidata očekuju da se na razgovorima pokažu u najboljem mogućem svjetlu, pokažu motivaciju i dokažu da su baš one njihov prvi izbor, možda nije neobično da se ista logika počela primjenjivati i u suprotnom smjeru.
Izvor fotografija: Canva, Pexels
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
