Prijavili ste se za posao, poslali CV, nekoliko dana kasnije stigao je poziv koji ste čekali. Uslijedio je potom razgovor s recruiterom, možda i tehnički intervju, konkretan zadatak koji ste riješili, upoznavanje s budućim timom, a negdje na kraju procesa i ponuda. Ili odbijenica.
Recruitment proces izvana često izgleda prilično jednostavno. U praksi se, osobito u IT industriji, između prijave i konačnog odgovora može nalaziti nekoliko različitih faza, od kojih svaka ima ponešto drukčiju svrhu.
Zbog toga se za dobar razgovor za posao nije dovoljno pripremiti samo za odgovor na pitanje poput zašto želite promijeniti posao. Jednako tako, tehnički intervju nije nužno samo provjera možete li napisati ispravan kod.
Što je recruitment proces?
Istraživanje Microsoftovih stručnjaka, provedeno na evaluacijama tehničkih intervjua kandidata za software engineering pozicije, pokazalo je da postoji raskorak između onoga što kandidati očekuju da će se procjenjivati i kriterija kojima se intervjueri doista koriste. Osim samog rješavanja problema, važni mogu biti način na koji kandidat objašnjava svoj misaoni proces, primjenjuje prethodno iskustvo i komunicira tijekom rješavanja zadatka.
Drugim riječima, recruitment proces nije ispit na kojem postoji jedan točan odgovor. Naprotiv, odnosi se na proces s pripadajućim nizom situacija u kojima obje strane pokušavaju odgovoriti na mnogo važnije pitanje, a to je najčešće možemo li dobro raditi zajedno?
Inače, recruitment proces sustavan je pristup pronalaženju, privlačenju, procjeni, odabiru, zapošljavanju i onboardingu zaposlenika u organizaciju. Riječ je o jednoj od ključnih funkcija odjela ljudskih resursa koja obuhvaća sve korake, od pronalaska potencijalnih kandidata do integracije novih zaposlenika u organizaciju.
Sam proces razlikuje se od organizacije do organizacije, a na njegovu strukturu utječu brojni čimbenici, među kojima su industrija u kojoj tvrtka posluje, organizacijska struktura i veličina kompanije, priroda poslovanja te postojeće prakse i procedure zapošljavanja.

Kako recruitment proces može pomoći?
Učinkovit recruitment proces ima za cilj pronaći odgovarajućeg kandidata za odgovarajuću poziciju u pravom trenutku, ali i kontinuirano graditi bazu kvalitetnih kandidata za trenutačne i buduće potrebe organizacije. Paralelno, način na koji je proces osmišljen i proveden odražava profesionalnost kompanije, može utjecati na njezinu sposobnost privlačenja kvalitetnih kandidata generalno te smanjiti vrijeme i troškove povezane s njihovim pronalaskom, angažiranjem, zapošljavanjem i dugoročnim zadržavanjem.
Kada je riječ o zapošljavanju u IT-u, valja naglasiti da prvi razgovor s recruiterom tek “HR razgovor”. Naime, u IT zajednici još se uvijek može čuti ideja da je razgovor s recruiterom tek prepreka koju treba proći prije “pravog”, tehničkog dijela procesa. To je prilično pogrešan način gledanja na prvi intervju.
Recruiter u toj fazi najčešće pokušava razumjeti vašu profesionalnu priču, dakle što ste dosad radili, zašto razmišljate o promjeni, što tražite od sljedeće pozicije, odgovaraju li vaša očekivanja onome što kompanija može ponuditi te postoje li osnovni uvjeti da proces ima smisla nastaviti.
Osim toga, ako surađujete s recruitment agencijom, recruiter može imati još jednu važnu ulogu, a to je pomoći vam razumjeti kompaniju i poziciju prije nego što dođete pred njezin hiring tim.
Primjerice, Ambacia, specijalizirana upravo za IT recruitment, svoj proces temelji na povezivanju tehničkih zahtjeva pozicije s iskustvom kandidata, ali naglašava i važnost soft skillsa i usklađenosti s radnim okruženjem. Upravo je zato prvi razgovor najbolje promatrati kao početak procjene s obje strane, a ne kao formalnost prije tehničkog intervjua.
Ambacia svoj pristup recruitmentu temelji na tri ključna principa - fleksibilnosti, agilnosti i dostupnosti. Proces se prilagođava specifičnim potrebama svakog klijenta i kandidata, uz brzo reagiranje na promjene i prilike na tržištu rada te kontinuiranu podršku tijekom cijelog procesa zapošljavanja. Kako ističu, Ambacia održava aktivne odnose s IT stručnjacima iz različitih specijalnosti i to ne samo s onima koji su trenutno na tržištu, već i s onima koji bi mogli biti otvoreni za pravi razgovor. To se gradi tijekom vremena kroz dosljednu prisutnost na tržištu, a ne sastavlja se na zahtjev za svaku pretragu.
Zašto oglas za posao ponekad nije dovoljan?
Najjednostavniji put do novog zaposlenika dobro je poznat. Kompanija objavi oglas, zainteresirani kandidati prijave se na otvorenu poziciju, a recruitment proces započinje među pristiglim prijavama. Za velik broj pozicija takav model funkcionira sasvim dobro. Problem nastaje kada ljudi koji najbolje odgovaraju određenoj ulozi naprosto uopće ne traže novi posao.
Potonje je posebno izraženo kod specijaliziranih IT pozicija. Iskusni stručnjaci često su već zaposleni, relativno zadovoljni svojim radnim mjestom i ne provode vrijeme pregledavajući oglase. Paralelno, što je kombinacija traženih tehnologija, iskustva i poznavanja određene industrije specifičnija, to je manji krug ljudi koji joj uopće odgovara. Čekati da se upravo netko od njih samostalno prijavi tada više nije naročito učinkovita strategija zapošljavanja.
No, u tom dijelu se otvara prostor za drukčiji pristup recruitmentu. Umjesto da potraga počne objavom oglasa i čeka prijave, specijalizirani recruiteri aktivno prate tržište i grade odnose sa stručnjacima koji možda danas ne traže posao, ali bi za odgovarajuću priliku bili spremni razgovarati.
Upravo na tom području djeluje Ambacia. Fokusirana na IT recruitment, održava kontakte sa stručnjacima različitih specijalnosti, uključujući i one koji trenutačno nisu aktivno na tržištu rada. Takva mreža ne nastaje tek kada se pojavi zahtjev za novim zaposlenikom. Naprotiv, gradi se kontinuiranom prisutnošću na tržištu.
Za kandidata to mijenja i način na koji treba promatrati recruitment. Prilika za sljedeći profesionalni korak ne počinje nužno klikom na „Prijavi se“. Ponekad počinje porukom recruitera o poziciji za koju do tog trenutka niste ni znali da postoji.

Kako se pripremiti za recruitment proces?
Neovisno o tome jeste li se sami prijavili na oglas ili vam je recruiter pristupio s prilikom, dobra priprema ne znači nužno naučiti „točne“ odgovore. Cilj je jasno pokazati što znate, kako razmišljate i što tražite od sljedećeg profesionalnog koraka.
Umjesto generičkih tvrdnji o komunikativnosti, timskom radu ili rješavanju problema, pripremite nekoliko konkretnih situacija iz dosadašnjeg iskustva. O načinu na koji pristupate poslu puno više govori ponašanje kada projekt nije išao prema planu, pogreška koju ste ispravili ili problem za koji ste pronašli rješenje i slično.
Na tehničkom intervjuu razmišljajte naglas
Točan odgovor nije uvijek jedino što se procjenjuje. Već spomenuto Microsoftovo istraživanje pokazalo je da intervjuere zanima i način na koji kandidat pristupa problemu i komunicira tijekom njegova rješavanja. Objasnite svoje pretpostavke, alternative koje ste razmotrili i zašto ste odabrali određeno rješenje.
Osim toga, imajte na umu da baš nitko ne poznaje svaku tehnologiju. Ako se s nečime niste susreli, recite to, ali objasnite kako biste pokušali doći do rješenja ili povežite pitanje sa sličnim iskustvom koje imate. „Ne znam, ali krenuo bih ovako“ često govori više od improviziranog odgovora.
Dodatno, recruitment je dvosmjeran proces. Pitajte zašto je pozicija otvorena, što se od nove osobe očekuje u prvih nekoliko mjeseci, koji su najveći izazovi tima ili kako se donose tehničke odluke. Cilj nije samo dobiti ponudu, nego utvrditi želite li je na koncu i prihvatiti.
Izvor fotografija: Canva, Unsplash
HR



