Kalkulator plaće
Prijava
Traži
HR
EN
DE
Bliži se početak nove akademske godine, a s njime će brojni studenti ponovno krenuti u potragu za studentskim poslovima koje mogu uskladiti s predavanjima i drugim fakultetskim obvezama. Za neke će to biti povratak na tržište rada nakon ljetne sezone, dok će drugi možda prvi put otvoriti portale za zapošljavanje, složiti životopis i pokušati pronaći posao u struci.
Potonji se mogu vrlo brzo naći u situaciji koja je pomalo paradoksalna. Objasnit ćemo na primjeru.Pronađete sjajan oglas za posao, pročitate opis pozicije koja djeluje kao stvorena za nekoga tko tek započinje karijeru, a zatim dođete do uvjeta. “Poželjno prethodno iskustvo, poznavanje nekoliko programa, rad na sličnim projektima, razvijene komunikacijske i organizacijske vještine, a ponekad i godina ili dvije iskustva za poziciju koja se istodobno predstavlja kao juniorska”.
Ako tek pokušavate steći prvo ozbiljnije radno iskustvo, takav popis lako može djelovati kao znak da posao jednostavno nije namijenjen vama. No upravo je tu važno razumjeti razliku između kandidata koji nema kompetencije potrebne za obavljanje nekog posla i kandidata koji ih još nije imao priliku dokazati kroz formalno radno iskustvo.
Studenti i juniori vrlo često pripadaju ovoj drugoj skupini.
Nemate iskustva jer ga tek pokušavate steći
Problem je gotovo cirkularne prirode. Naime, za prvi posao potrebno je iskustvo, a iskustvo je teško steći bez prvog posla. Zbog toga oglas za posao i manjak iskustva kod mladih kandidata treba promatrati nešto drugačije nego kod osobe koja se prijavljuje na seniorsku ili specijalističku poziciju.
Ako poslodavac traži kandidata koji će od prvog dana samostalno voditi kompleksne projekte, donositi stručne odluke i preuzeti odgovornost za druge zaposlenike, nedostatak prethodnog iskustva realno jest ozbiljna prepreka. Kod studentskih, pripravničkih i početnih juniorskih pozicija situacija bi trebala biti drugačija. Njihova je svrha, barem dijelom, omogućiti osobi da znanja koja je dosad stjecala kroz obrazovanje, studentske projekte ili druge aktivnosti, počne primjenjivati u realnom poslovnom okruženju.
Zato jedna ili dvije stavke koje ne možete označiti kvačicom ne bi trebale automatski zaustaviti prijavu na oglas za posao. Važnije je utvrditi kakva vam točno znanja nedostaju.
Nisu svi zahtjevi iz oglasa jednako važni
U tom kontekstu valja istaknuti da se oglasi za posao trebaju čitati tako da zahtjeve mentalno podijelite u dvije skupine. Na ono bez čega posao doista ne možete obavljati i ono što biste mogli naučiti relativno brzo.
Primjerice, ako se prijavljujete za studentski posao u marketingu i nikada niste radili u alatu koji tvrtka svakodnevno koristi, to ne mora biti presudan nedostatak. Posebno ako već razumijete osnove digitalnog marketinga, koristili ste slične alate ili kroz vlastite projekte pokazujete da se u takvom okruženju možete snaći. Drugim riječima, nemojte brojati koliko uvjeta ispunjavate. Procijenite koje uvjete ne ispunjavate.
Razlika je velika između kandidata kojem nedostaje iskustvo u jednom programu i kandidata koji još ne razumije temeljne zadatke radnog mjesta.
Ne bojte se pokazati što znate
Studentska udruga, organizacija konferencije na fakultetu, volontiranje, uređivanje društvenih mreža, sudjelovanje u studentskom natjecanju, vođenje vlastitog bloga, seminarski projekt napravljen za stvarnog klijenta ili organiziranje događaja mogu pokazati puno više od prazne rubrike radnog iskustva.
Naravno, fakultetski projekt nije isto što i nekoliko godina profesionalnog iskustva i ne treba ga tako predstavljati. Ali ako poslodavac traži nekoga tko zna organizirati posao, surađivati s drugima, prezentirati ideju ili koristiti određeni alat, relevantno je pokazati gdje ste te sposobnosti već koristili.
Za juniora je posebno važno naučiti vlastito iskustvo prevoditi na jezik kompetencija, umjesto zaključiti da ono ne postoji samo zato što uz njega nije stajao ugovor o radu.
Ovo je posebno važno
Jedna od stavki koja najbrže obeshrabri mlade kandidate jest traženi broj godina iskustva. Ako oglas traži jednu ili dvije godine, a vi imate nekoliko mjeseci studentskog rada ili višemjesečnu praksu, lako je zaključiti da prijava nema smisla.
No broj godina sam po sebi nije savršena mjera nečije sposobnosti. Naime, pojedinac može tijekom jedne kvalitetne prakse raditi na stvarnim projektima, imati mentora i preuzimati sve složenije zadatke, dok je druga osoba godinu dana obavljala vrlo uzak skup ponavljajućih poslova. Duljina iskustva jest važna, ali jednako je važno što ste tijekom tog vremena zapravo radili.
Kod juniorskih pozicija zato ima smisla pogledati cijeli opis posla. Ako razumijete većinu zadataka, imate relevantnu obrazovnu podlogu i možete pokazati da ste dio potrebnih kompetencija već razvijali, manja razlika između traženog i stvarnog trajanja iskustva ne mora biti razlog za automatsko odustajanje.
Kada se ipak ne biste trebali prijaviti?
Ni suprotan pristup nije osobito koristan. Slanje prijava na svaku zanimljivu poziciju bez obzira na uvjete vjerojatno vam neće povećati šanse za zaposlenje. Ako vam nedostaje većina temeljnih znanja, ne razumijete glavne zadatke pozicije ili je očito riječ o poslu koji zahtijeva razinu samostalnosti koju još nemate, možda je korisnije potražiti poziciju koja predstavlja realniji prvi korak.
Zato nema mnogo smisla držati se popularnih pravila poput onoga da se treba prijaviti ako ispunjavate 60 ili 70 posto uvjeta. Možete ispunjavati devet od deset stavki, ali upravo ona deseta može biti stručna kvalifikacija bez koje posao nije moguće obavljati.
Ponovno, nije presudno koliko vam toga nedostaje, nego što vam nedostaje i koliko je vremena potrebno da taj jaz nadoknadite.
Nemojte se u prijavi ispričavati zbog manjka iskustva
Ako ste zaključili da posao ipak možete obavljati, nema potrebe da motivacijsko pismo započnete nabrajanjem svega što još ne znate. "Nemam mnogo iskustva, ali..."; "Iako nikada nisam radio/la..."; "Svjestan/na sam da ne ispunjavam sve uvjete..."
Takve formulacije možda djeluju iskreno, ali pozornost poslodavca odmah usmjeravaju na ono što vam nedostaje. Puno je korisnije objasniti što donosite.
Ako niste radili u traženom programu, navedite iskustvo sa sličnim alatima i konkretan primjer brzog usvajanja novog sustava. Ako nemate formalno iskustvo u vođenju projekta, pokažite projekt na fakultetu ili u studentskoj udruzi u kojem ste koordinirali druge. Ako nikada niste radili u određenoj industriji, objasnite što o njoj već znate i zbog čega vas zanima.
Cilj nije prikriti nedostatak iskustva, nego poslodavcu dati dovoljno informacija da procijeni koliko ga brzo možete nadoknaditi.
Izvor fotografija: Pexels, Unsplash
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
