Svjedočimo vremenu četvrte industrijske revolucije, obilježene ubrzanom digitalnom i zelenom tranzicijom te konstantnim i opetovanim tehnološkim i društvenim promjenama koje iz temelja mijenjaju tržište rada.
U takvom okruženju konkurentnost poslodavaca ne počiva više isključivo na kapitalu ili tehnologiji. Naprotiv, konkurentnost se postiže ponajprije kvalitetnim kadrom, znanjem, prilagodljivošću te vještinama vrijednih zaposlenika.
Pritom formalno obrazovanje sve češće prestaje biti jedino mjerilo vrijednosti kandidata. Mnogo važnijima postaju konkretne kompetencije, praktične vještine i iskustvo, osobito u kontekstu visokog obrazovanja koje studentima još uvijek nudi relativno malo obvezne prakse i izravnog kontakta sa svijetom rada. U tom procjepu između akademskog znanja i tržišnih očekivanja otvara se i pitanje studentskog rada preko student servisa. No, koliko takvo iskustvo doista vrijedi i treba li imati mjesto u životopisu?

Treba li u životopis navesti studentske poslove?
Pitanje treba li u životopis dodati studentske poslove često se javlja među mladima koji tek grade profesionalni put. Odgovor pritom uvelike ovisi o vrsti posla i kompetencijama koje je kandidat kroz njega stekao. Iako studentski poslovi nisu uvijek izravno povezani sa strukom, mogu pokazati niz kvaliteta koje poslodavci cijene - od discipline i upravljanja vremenom do komunikacijskih vještina i funkcioniranja u timskom radu.
No, dok su studentski poslovi i projekti često ključan sadržaj životopisa pri prvom izlasku na tržište rada, pitanje njihove relevantnosti mijenja se kako kandidat gradi karijeru. Ono što je nekad predstavljalo važnu referencu i dokaz radnih navika, s vremenom može izgubiti na težini pred konkretnim profesionalnim iskustvom, specijaliziranim znanjima i rezultatima ostvarenima u struci.
U tom kontekstu otvara se dilema s kojom se susreću brojni koji su završili fakultet i već nekoliko godina rade, a to je pitanje treba li u životopisu zadržati studentske poslove ili ih s vremenom ukloniti? Stručnjaci za ljudske resurse uglavnom ističu kako životopis mora pratiti profesionalni razvoj kandidata. Drugim riječima, kako raste relevantno radno iskustvo, tako studentski poslovi sve češće prelaze u drugi plan; osim ako su izravno povezani sa strukom ili pokazuju specifične vještine koje i dalje imaju profesionalnu vrijednost.

Jesu li studentski poslovi relevantni?
Ipak, nisu svi studentski poslovi jednaki u kontekstu isticanja u životopisu. Konkretnije, ako ste kroz njih razvili kompetencije poput vođenja timova, rada s klijentima, upravljanja projektima ili specifičnih digitalnih vještina, takva iskustva možete i godinama kasnije imati u životopisu. Ključno pitanje nije utoliko jesu li to bili studentski poslovi, nego koliko su relevantni za poziciju za koju se kandidat prijavljuje.
Inače, stručnjaci za ljudske resurse ističu kako rad tijekom studija poslodavcima često šalje važnu poruku o kandidatu - da je motiviran, proaktivan i spreman preuzeti odgovornost. Takvo iskustvo, kažu, često upućuje i na razvijeniju snalažljivost te sposobnost prilagodbe, osobito u dinamičnim radnim okruženjima. Osim toga, iz popisa studentskih poslova vidi se afinitet studenta prema nekoj vrsti posla i koje je sve vještine stekao tijekom studentskih poslova
Različita radna iskustva tijekom studiranja mogu značajno proširiti vidike mladih ljudi i pomoći im u razvoju fleksibilnosti, što je na današnjem tržištu rada jedna od ključnih kompetencija pri ulasku na tržište rada. Osim toga, kandidati se nerijetko mogu naći u situaciji da poslodavac bira između više osoba sa sličnim kvalifikacijama i obrazovnim profilom, a upravo tada dodatna iskustva poput studentskih poslova, volontiranja ili rada na projektima mogu postati ključan faktor u konačnoj odluci.

Izvor fotografija: Pexels
HR



