Kalkulator plaće
Prijava
Traži
HR
EN
DE
Radno se okruženje u posljednjih nekoliko godina gotovo pa dramatično promijenilo. Očekivanja zaposlenika u tom su procesu promjene postala veća no ikada prije.
Globalno istraživanje platforme Peakon, koje obuhvaća analizu desetaka milijuna odgovora zaposlenika diljem svijeta, potvrđuje da će uspjeh poslovanja u budućnosti ovisiti o tome koliko poslodavci dobro prepoznaju i ispunjavaju različita očekivanja zaposlenika. Među njima se posebno ističe želja za radom u organizaciji koja podržava mentalno i fizičko zdravlje svojih zaposlenika.
Kako bi privukli i zadržali najbolje od najboljih, HR menadžeri stoga moraju razumjeti što je današnjim zaposlenicima doista važno, a poslodavci će se, očito, naprosto morati prilagoditi.
Očekivanja zaposlenika su raznolika
Fleksibilnost u načinu rada i dalje je jedan od najvažnijih prioriteta zaposlenika. Podsjećamo, ovaj je trend započeo tijekom pandemije Covida-19, a čvrsto se zadržao sve do danas. Prema istraživanju McKinseyja, 70 posto zaposlenika fleksibilnost smatra važnim čimbenikom u odluci o ostanku u kompaniji.
Mogućnost rada od kuće, hibridnog rada ili prilagodljivog radnog vremena zaposlenicima omogućuje bolje usklađivanje poslovnih i privatnih obveza, što pak posljedično pozitivno utječe na opće zadovoljstvo i produktivnost na radnom mjestu.
Kada rade na daljinu optimalna dva do tri dana tjedno, produktivnost zaposlenika i kvaliteta njihova rada povećavaju se za gotovo 20 posto, pokazale su neovisne studije. Osim toga, rad od kuće dokazano smanjuje stres povezan s putovanjem na posao za do 63 posto, ali istodobno povećava socijalnu izolaciju za do 15 posto. Ne čudi, stoga, da samo 12 posto zaposlenika želi raditi na daljinu konstantno, dok bi njih tek četiri posto željelo svakodnevno raditi iz ureda. Rješenje bi, sukladno tomu, mogao biti hibridni način rada.
Hibridni rad je budućnost i model koji povezuje različite generacije
Sve više pokazatelja upućuje na to da hibridni rad nije tek posljedica promjena koje je donijela pandemija. Riječ je zapravo o modelu koji bi mogao obilježiti budućnost rada. Njegova najveća prednost ogleda se u tome što spaja najbolje od oba svijeta - fleksibilnost i autonomiju rada na daljinu s prednostima koje donosi rad u uredu.
Naime, hibridni rad zaposlenicima omogućuje veću kontrolu nad time gdje i kada rade, lakše usklađivanje poslovnih i privatnih obveza te smanjenje vremena i stresa povezanih s putovanjem na posao. Istovremeno, dani provedeni u uredu ostavljaju prostor za komunikaciju s kolegama, neformalno umrežavanje, timsku suradnju, razmjenu ideja i kreativnost. Pa ipak, hibridni model rada ne donosi benefite samo zaposlenicima. Za poslodavce hibridni model može značiti veće zadovoljstvo i angažiranost zaposlenika, potencijalno niže troškove poslovanja te veću fleksibilnost organizacije.
Je li 4-dnevni radni tjedan ultimativno rješenje?
Ako hibridni rad mijenja pitanje gdje radimo, četverodnevni radni tjedan otvara još važnije pitanje - koliko dugo trebamo raditi da bismo posao napravili kvalitetno? Ideja o kraćem radnom tjednu više nije samo eksperiment pojedinih progresivnih kompanija. Sve je više istraživanja koja pokazuju da smanjenje radnog vremena, uz zadržavanje plaće, dokazano može pozitivno utjecati i na zaposlenike i na poslovanje.
Inače, zanimljivo je da se četverodnevni radni tjedan popularizirao tijekom 1970-ih, no posljednjih je godina ponovno privukao značajnu globalnu pozornost. Sve veći broj organizacija eksperimentira s četverodnevnim radnim tjednom kao odgovor na rastuću potražnju za fleksibilnijim oblicima rada nakon pandemije.
Osim toga, Interes za kraći radni tjedan dodatno potiče i pojava generativnih alata umjetne inteligencije, poput ChatGPT-a, koji imaju potencijal podržati strategije smanjenja radnog vremena.
Istraživanja su jasna: treba nam promjena
Kada je riječ o četverodnevnom radnom tjednu, veliko međunarodno istraživanje objavljeno 2025. u časopisu Nature Human Behaviour obuhvatilo je 2.896 zaposlenika iz 141 organizacije u SAD-u, Velikoj Britaniji, Kanadi, Irskoj, Australiji i Novom Zelandu. Nakon šestomjesečnog testiranja četverodnevnog radnog tjedna, bez smanjenja plaće, zaposlenici su prijavili manje mentalnog zamora, veće zadovoljstvo poslom te poboljšanje mentalnog i fizičkog zdravlja.
Slične rezultate pokazao je i veliki britanski pilot-projekt u kojem je sudjelovalo 61 poduzeće i gotovo 2.900 zaposlenika. Više od dvije trećine zaposlenika prijavilo je smanjenje razine burnouta, 39 posto manje stresa, a 40 posto manje problema sa spavanjem. Čak 90 posto zaposlenika na kraju projekta željelo je nastaviti raditi četiri dana tjedno.
No, ključ četverodnevnog radnog tjedna nije jednostavno ugurati pet dana posla u četiri dana. Najuspješniji modeli podrazumijevaju reorganizaciju rada, uklanjanje nepotrebnih sastanaka i zadataka te fokusiranje na rezultate, a ne samo na broj sati provedenih na poslu. Drugim riječima, kraći radni tjedan ne znači nužno manje ambicija ili manje napravljenog posla. Naprotiv, odnosi se na promišljeniji način rada.
Želite li uvesti 4-dnevni radni tjedan?
Za poslodavce koji razmišljaju o uvođenju četverodnevnog radnog tjedna prvi bi korak trebao biti analiza načina na koji se radno vrijeme danas koristi. Prije nego što se jednostavno izbaci jedan radni dan, važno je utvrditi koliko vremena zaposlenici troše na sastanke, administraciju, ponavljajuće zadatke i procese koji bi se mogli pojednostaviti ili automatizirati. Upravo takva analiza može pokazati gdje postoji prostor za veću učinkovitost i kako posao reorganizirati bez pada kvalitete. Umjesto nagle promjene za cijelu organizaciju, dobro je razmisliti o uvođenju pilot-projekta tijekom kojeg bi se pratili produktivnost, kvaliteta rada, ostvarenje ciljeva, izostanci, prekovremeni sati i zadovoljstvo zaposlenika. Pritom je važno unaprijed definirati što četverodnevni radni tjedan konkretno znači za organizaciju – hoće li se radno vrijeme smanjiti na 32 sata uz jednaku plaću, hoće li se radni sati preraspodijeliti ili će se slobodni dani rotirati među zaposlenicima.
U cijeli proces trebalo bi, dakako, uključiti i same zaposlenike jer upravo oni najbolje mogu prepoznati koje dijelove radnog dana vrijedi promijeniti, a njihova iskustva mogu pomoći u oblikovanju modela koji neće ostati samo dobro zamišljena politika na papiru. Imajte na umu da cilj pritom nije pronaći savršen model iz prvog pokušaja, već kroz testiranje i praćenje rezultata utvrditi što najbolje funkcionira za konkretnu organizaciju.
Naime, četverodnevni radni tjedan ne treba promatrati kao univerzalno rješenje koje će odjednom riješiti sve vaše probleme. Gledajte na nj kao na priliku da se postojeći način rada preispita i organizira učinkovitije.
Izvor fotografija: Canva, Unsplash
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
