Kalkulator plaće
Prijava
Traži
Iako još uvijek nismo u kalendarskom dijelu ljeta, pripreme za sezonske poslove u punom su jeku, a s početkom svibnja neki su se radnici već uputili na Jadran.
Pritom primarno mislimo na strane radnike, poglavito iz susjednih nam zemalja, Srbije i Bosne i Hercegovine, koji u proteklih nekoliko godina bilježe značajan udio ukupnog broja sezonskih radnika u Hrvatskoj. Ovu bi sezonu, po svemu sudeći, upravo oni mogli u najvećem obujmu i odraditi.
Sezonski poslovi u punom jeku
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatska je prošle godine stranim radnicima izdala oko 170 tisuća radnih dozvola. To je otprilike 36 tisuća, odnosno 17 posto manje nego 2024. godine, što predstavlja pad u posljednjih pet godina. Ovakav trend povezuje se i s nedavnim postroživanjem Zakona o strancima, koje je uvelo strože uvjete zapošljavanja i kontrole pa je samim time smanjen i ukupan broj izdanih dozvola.
Naime, to se dogodilo primarno kako bi se uvelo reda na tržištu rada s obzirom na poplavu agencija koje su posredovale pri dovođenju stranih radnika u Hrvatskoj, ali i uslijed nedostatka svih zakonom zajamčenih prava koje su ti radnici imali kod svojih poslodavaca.
Ipak, čini se da najveći problem nije u sektoru koji zapošljava najviše sezonskih radnika. U turizmu i ugostiteljstvu nije došlo do većih promjena. Konkretnije, prošle je godine u tim djelatnostima izdano oko 53 tisuće radnih dozvola, što je približno tri tisuće ili 6 posto manje nego godinu ranije. Pritom se turizam ponovno probio na prvo mjesto po broju izdanih dozvola jer je građevinski sektor zabilježio velik pad. S oko 75 tisuća dozvola u 2024. na nešto manje od 53 tisuće, praktički na razinu turizma.
Kad je riječ o zemljama iz kojih dolaze strani radnici, Bosna i Hercegovina i dalje prednjači, ali s oko šest tisuća dozvola manje nego prije. Nepal ostaje na drugom mjestu, također s padom od oko četiri tisuće dozvola, na približno 32 tisuće. Treća je Srbija s oko 24 tisuće dozvola, što je također oko četiri tisuće manje nego ranije.
Promjena se dogodila i na četvrtom i petom mjestu: Filipini su se popeli na četvrto mjesto s oko 18 tisuća dozvola, uz rast od oko 20 posto, dok je Indija pala na peto mjesto s približno 15.400 izdanih dozvola, što je čak 25 posto manje nego prethodne godine.
Značajna promjena vidi se i u strukturi dozvola. Naime,broj dozvola za nove radnike pao je za oko 50 tisuća, dok je broj produljenja postojećih dozvola porastao za oko 13 tisuća. Istodobno je povećan i broj dozvola za sezonski rad, sa 17 tisuća u 2024. na oko 20 tisuća prošle godine.
Sezonskim radnicima nudi se i smještaj i hrana
No, u tom kontekstu valja istaknuti da poslodavci sve češće pokušavaju biti konkurentniji pa, uz plaću, nude i dodatne pogodnosti kako bi privukli i zadržali radnu snagu. Među najčešćim benefitima ističu se osiguran smještaj, pokriveni troškovi prijevoza, plaćeni obroci te bonusi za sezonu ili lojalnost.
Neki nude i fleksibilnije radno vrijeme, edukacije i mogućnost napredovanja, svjesni da je borba za radnike postala znatno intenzivnija nego prije nekoliko godina. Navedeno pokazuje kako se poslodavci postupno prilagođavaju novim uvjetima na tržištu rada i pokušavaju dugoročnije osigurati stabilnost poslovanja, kako smo ranije pisali.
Osim toga, potvrđeno je da poslodavci kontinuirano dižu plaće sezonskim radnicima. Kako je za Glas Slavonije potvrdila Natali Komen-Bujas, direktorica HUP-ove Udruge ugostiteljstva i turizma; u najvećim turističkim kompanijama u samo dvije godine primanja radnika porasla su za oko 25 posto, dok su ukupni troškovi rada u 2025. bili viši za 11 posto u odnosu na godinu ranije. Istodobno su poslovni prihodi rasli sporije, oko 7,8 posto.
Dodatno, prema anketi Hrvatske udruge poslodavaca među članicama, očekuje se da će se trend rasta plaća nastaviti i ove godine. Iz HUP-a stoga ističu kako je za zadržavanje i privlačenje domaće radne snage ključno porezno rasteretiti plaće, što bi, prema njihovim procjenama, moglo potaknuti i brži rast produktivnosti. Među prijedlozima su i podizanje osobnog odbitka na razinu minimalne plaće te uvođenje trinaeste, neoporezive plaće.
Iz HUP-ove Udruge ugostiteljstva i turizma poručuju i da i dalje postoji prostor za veće uključivanje domaćih radnika, što bi se moglo olakšati fleksibilnijim pravilima za privremene i povremene poslove. Istodobno upozoravaju da, dok privatni sektor ima manjak radnika, u javnom sektoru postoji višak zaposlenih, pa bi se, prema preporukama OECD-a, dio tog kadra kroz prekvalifikacije i prelazak u privatni sektor mogao djelomično preusmjeriti kako bi se ublažio nedostatak radne snage.
Veliki ponudu sezonskih poslova potražite ovdje.
Izvor fotografija: Pexels, Unsplash
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
