Kalkulator plaće
Prijava
Traži
Posao psihologa u proteklih nekoliko godina bilježi ozbiljnu popularnost na našem tržištu rada. Primjerice, svake je godine studij Psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu jedan od daleko najpoželjnih smjerova za upis.
Mnogi se kandidati, odnosno učenici, uslijed velike navale, na koncu i ne uspijevaju upisati. Prema pisanju drugih medija,slična je situacija i u regiji.
Iako postoje brojne podvrste i specijalizirana područja, valja istaknuti da je psiholog zapravo stručnjak za mentalno zdravlje koji koristi psihološke procjene i terapiju razgovorom kako bi pomogao ljudima da se bolje nose sa životnim problemima te različitim stanjima mentalnog zdravlja.
Postoje brojna područja psihologije
Psiholozi su stručnjaci koji proučavaju i analiziraju ljudsko ponašanje, emocije i mentalne procese. Svoje znanje koriste kako bi pomogli pojedincima da razumiju i snađu se u različitim izazovima. Psiholozi u Hrvatskoj tako mogu raditi u različitim okruženjima, uključujući kliničke i savjetodavne prakse, istraživačke institucije, škole, tvrtke i vladine organizacije.
Kako se ova znanstvena disciplina razvija i napreduje, pojavljuju se brojna različita područja i specijalizacije unutar psihologije. Primjerice, biološka psihologija usmjerena je na proučavanje načina na koji biološki procesi u mozgu i tijelu utječu na um i ponašanje. Ovo područje usko je povezano s neuroznanošću, a psiholozi i neuroznanstvenici često surađuju kako bi razumjeli ozljede i abnormalnosti mozga koristeći alate poput magnetskog snimanja.
Kognitivna psihologija bavi se pak proučavanjem načina na koji ljudi razmišljaju, uključujući procese pamćenja i zadržavanja informacija, percepciju, donošenje odluka, rješavanje problema te usvajanje jezika. Razvojna psihologija proučava kako se ljudi mijenjaju i razvijaju tijekom života, ne samo fizički, već i socijalno, emocionalno i kognitivno. Razvojni psiholozi tako mogu pomagati osobama u suočavanju s izazovima vezanim uz razvoj motoričkih vještina, emocionalni razvoj, samosvijest i moralno rasuđivanje.
Socijalna psihologija usmjerena je pak na razumijevanje kako na naše ponašanje utječe okolina i prisutnost drugih ljudi. Socijalni psiholozi istražuju različite teme, uključujući grupno ponašanje, vodstvo, konformizam i agresiju.
Mnogi studijski programi psihologije, uključujući diplomske programe, omogućuju studentima stjecanje širokog znanja iz navedenih područja. Nakon završetka studija, neki se studenti odlučuju za specijalizaciju u praktičnijim područjima. Tako se sportska psihologija fokusira na pomoć sportašima, trenerima u poboljšanju njihove izvedbe pod specifičnim pritiscima. Klinička psihologija usmjerena je na procjenu, dijagnostiku i liječenje mentalnih poremećaja. Edukacijska psihologija primjenjuje psihološke metode kako bi podržala djecu i mlade te njihove obitelji i potaknula njihov socijalni i emocionalni razvoj. Forenzička psihologija bavi se primjenom psiholoških istraživanja i principa u pravnom i kaznenopravnom sustavu.
Što uključuje posao psihologa?
Psiholozi u praksi prolaze kroz obuku i razvijaju različite vještine kako bi pomogli ljudima da se učinkovitije nose s određenim situacijama. Neki psiholozi su uključeni u razvoj dubinskog znanstvenog razumijevanja o tome kako naša biologija utječe na naše ponašanje, dok su drugi više uključeni u pomaganje širokom rasponu ljudi liječenjem različitih vrsta problema - od depresije i anksioznosti do učenja suočavanja sa stresnim situacijama i prevladavanja ovisnosti. Potonje se odnosi na specijalizirana područja koje smo ranije objasnili.
U svakodnevnom radu ovi stručnjaci provode znanstvena istraživanja kako bi otkrili mehanizme funkcioniranja mozga te njegov utjecaj na naše misli i osjećaje, a koristeći metode poput opažanja, intervjua i anketa nastoje pronaći obrasce koji pomažu u predviđanju budućih ponašanja.
Osim toga, posao psihologa uključuje i aktivno podizanje svijesti o mentalnom zdravlju primarno kroz razvoj programa podrške u školama i radnim okruženjima. Osim toga, posao psihologa uključuje i pružanje izravne pomoći pojedincima, parovima i obiteljima kroz utemeljene planove liječenja. Konačno, važan dio njihova posla obuhvaća dijagnosticiranje poremećaja te provedbu terapijskih planova u suradnji s drugim kliničkim stručnjacima, a sve s ciljem postizanja željenih promjena u ponašanju i kvaliteti života klijenata.
No, bez obzira na to gdje i što rade, psiholozi u pravilu temelje svoje prosudbe na pažljivo prikupljenim empirijskim podacima. Provode vrlo temeljite intervjue, sastavljaju upitnike i provode anketna ispitivanja, primjenjuju testove za ispitivanje sposobnosti i osobina ličnosti. Podatke prikupljene ovim metodama zatim obrađuju postupcima statističke analize. Na temelju toga, donose sudove o pojedincima i grupama, predlažu terapijske postupke i druge mjere za rješavanje problema.
Koje su vještine potrebne za posao psihologa?
Kvalitetan psiholog mora posjedovati visoku razinu emocionalne inteligencije i sposobnost aktivnog slušanja kako bi uistinu razumio slojeve ljudskog iskustva koji često ostaju neizrečeni.
Ključna je vještina kritičkog razmišljanja i analitičkog pristupa podacima, što mu omogućuje da subjektivne iskaze klijenata poveže s objektivnim znanstvenim spoznajama. Uz izraženu empatiju, nužna je i profesionalna stabilnost koja osigurava objektivnost u radu, dok izvrsne komunikacijske vještine omogućuju prilagodbu različitim profilima ljudi. Također, neprestana znatiželja i spremnost na cjeloživotno učenje neizostavne su za praćenje novih metoda istraživanja i terapijskih pravaca u struci koja se stalno razvija.
Mnogi psiholozi u Hrvatskoj rade u privatnom sektoru, a cijene se jednog tretmana kreću se i između 50 pa do 80 eura po satu. To, dakako, ovisi o renomeu pojedinog psihologa, kao i o terapsijkom pravcu kojim se bave. U posljednjih desetak godina poprilično je popularan smjer kognitivno-bihevioralne terapije, kao i gestalt psihoterapije.
U tom kontekstu valja istaknuti da se u Hrvatskoj često miješaju uloge psihologa i psihoterapeuta, no ključna razlika leži u vrsti obrazovanja i fokusu rada. Dok je svaki psiholog završio petogodišnji studij psihologije i posjeduje široko znanje o ljudskom ponašanju, testiranju i dijagnostici, psihoterapeut je stručnjak koji je nakon fakulteta (što ne mora nužno biti psihologija) završio višegodišnju specijaliziranu edukaciju iz određenog terapijskog pravca. Psiholog se u praksi često bavi procjenom stanja i savjetovanjem, dok psihoterapeut provodi dubinski, dugotrajan proces rada na specifičnim emocionalnim problemima i poremećajima.
Ponudu poslova potražite ovdje.
Izvor fotografija: Pexels, Unsplash
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
