Kalkulator plaće
Prijava
Traži
Radno mjesto uvelike utječe na mentalno i fizičko zdravlje, ali i na međuljudske odnose i generalno zadovoljstvo pojedinca.
Potonje se posebno odnosi na sve manju vidljivost granica između privatnog i poslovnog vremena, ali i sveopće pojave sindroma izgaranja, popularnije zvanog kao burnout.
Konkretnije,prekomjeran stres i nedostatak podrške mogu dovesti do sagorijevanja, smanjene produktivnosti i ozbiljnih zdravstvenih problema. Upravo zbog toga, ove godine u okviru Svjetskog dana sigurnosti i zaštite na radu koji obilježavamo 28. travnja; naglasak se stavlja na psihosocijalne rizike na radnom mjestu.
Poticajno i zdravo radno okruženje pak može značajno povećati motivaciju zaposlenika, njihovu kreativnost i osjećaj pripadnosti.
Koji su najčešći rizici na radnom mjestu?
Kako su nam potvrdili iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), najčešći zdravstveni rizici i zdravlja na radnom mjestu su mišićno-koštani, odnosno sindromi prenaprezanja i bolesti vezani uz rad.
Konkretnije, gotovo 30 posto svih nesreća na radnom mjestu, osobito u građevini, skladištenju i maloprodaji odnose se na padove i poskliznuća, a kada je riječ o zdravstvenim rizicima valja istaknuti i psihosocijalne. “Stres, burnout, emocionalna iscrpljenost te rad s teškim slučajevima, primjerice u zdravstvenom sektoru, izravno utječe na koncentraciju i povećava vjerojatnost pogreške u radu”, rekli su nam iz HZJZ-a, čiji odgovori dodatno ukazuju na širinu rizika kojima su radnici svakodnevno izloženi.
Naime, uz padove i psihosocijalne pritiske, značajan dio opasnosti odnosi se i na fizikalne i kemijske štetnosti. Izloženost buci i vibracijama, koja dugoročno može dovesti do razvoja takozvane vibracijske bolesti, kao i kontakt s opasnim kemikalijama i fibrogenim prašinama predstavljaju ozbiljan zdravstveni izazov u brojnim industrijama.
Dodatni rizici prisutni su i pri rukovanju alatima i strojevima, gdje mehaničke opasnosti nerijetko rezultiraju teškim ozljedama poput posjekotina, prijeloma, zgnječenja pa čak i amputacija. Upravo takve situacije često su posljedica nošenja neadekvatne zaštitne opreme, nedovoljne edukacije ili ubrzanog tempa rada.
Osim toga, najčešćim propustima u zaštiti zdravlja na radu smatraju se rutina i nepažnja, nerevidirane procjene rizika, propusti u redovitom osposobljavanju radnika za rad na siguran način i nepoštivanje pravila zaštite na radu.
‘Ljudski život nema cijenu’
Inače, u Hrvatskoj je na snazi Zakon o zaštiti na radu, a kojeg su se obvezni pridržavati svi poslodavci. Riječ je o pravilima čija je svrha sustavno unapređivanje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika i osoba na radu, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, kao i bolesti u vezi s radom.
No, u praksi se upravo u tom kontekstu često pojavljuju najveći propusti. Najčešće se događaju kada se zaštiti na radu pristupa površno, isključivo radi formalnog zadovoljavanja zakonskih obveza, bez stvarne namjere da se mjere dosljedno zaista i provode. Kako su nam kazali iz Veleučilišta studija sigurnosti (VSS), nekadašnje Visoke škole za sigurnost, u tri najvažnije mjere koje svaki poslodavac treba poduzeti u ovom kontekstu spada primjena zahtjeva propisa koji uređuju provedbu zaštite na radu. “Drugo je podizanje svijesti svih razina upravljanja, ali i radnika o potrebi i značaju provedbe zaštite na radu”, ističu.
Treći čimbenik je pak stalna edukacija radnika o rizicima, opasnostima i mjerama zaštite te svim specifičnim elementima provedbe zaštite na radu kod poslodavca.”Ljudski život i zdravlje nemaju cijenu. Šteta i troškovi u poslovanju mogu se nadoknaditi, ali ljudski život ne može”, apeliraju iz VSS-a.
Naglasak je na fizičkom, ali i mentalnom zdravlju
U tom kontekstu, sve se više prepoznaje da edukacija i prevencija ne obuhvaćaju samo fizičke, već i psihološke aspekte sigurnosti na radnom mjestu. Kako smo ranije pisali, burnout na poslu doživi svaka peta osoba, a upravo je sindrom izgaranja ove godine povodom Svjetskog dana sigurnosti i zaštite na radu posebno u fokusu.
U tom kontekstu valja istaknuti da Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje tri strategije za smanjenje psihosocijalnih rizika. Tu se u prvom redu ističe prevencija izloženosti psihosocijalnim rizicima na radnom mjestu, zaštita i promocija mentalnog zdravlja i dobrobiti na radnom mjestu, kao i podrška osobama s poteškoćama mentalnog zdravlja.
“Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja i dugoročno ulaganje u dobrobit zaposlenika rezultira manjim izostancima s posla, većom produktivnosti i odanosti organizaciji”, istaknula je za posao.hr psihologinja Marija Lindić iz Hrvatskog Crvenog križa koji za sve svoje radnike i volontere osigurava mogućnost sudjelovanja na edukaciji iz psihološke prve pomoći.
“Kroz edukaciju se smanjuje stigma o mentalnom zdravlju, radnici i volonteri uče prepoznati i reagirati na znakove stresa, kako pomoći drugima da se lakše nose sa stresom i kako se brinuti o svom mentalnom zdravlju”, dodaje psihologinja i naglašava da ovakve i slične edukacije mogu biti prvi korak u prevenciji psihosocijalnih rizika i brizi za mentalno zdravlje radnika.
Što je poslodavac obavezan učiniti?
Kako bi sve to doista i funkcioniralo u praksi ključna je uloga poslodavca. Naime, poslodavac je odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu u svim dijelovima organizacije rada, čak i kada prenese ovlast na drugu osobu, odnosno ovlaštenika.
Kako su nam kazali iz HZJZ-a, najvažnije mjere koje poslodavac mora provesti radi zaštite zaposlenika obuhvaćaju izradu procjene rizika, odnosno temeljnog dokumenta zaštite na radu. Konkretnije, poslodavac je obavezan analizirati opasnosti na radnom mjestu, od požara, potencijalnih ozljeda pa do rukovanja s opasnih kemikalijama do izloženosti stresu; te pritom poduzeti obavezne mjere za njihovo smanjenje.
Poslodavac je dužan osigurati da su radnici osposobljeni za siguran rad prije početka obavljanja poslova, posebno u situacijama kada dolazi do promjena u sredstvima rada ili tehnologiji. Uz to, potrebno je redovito provoditi preglede i ispitivanja radne opreme te radnog okoliša, uključujući provjeru strojeva, električnih i plinskih instalacija, kao i uvjeta poput buke, temperature, vlage i rasvjete.
Ako se opasnosti ne mogu ukloniti tehničkim ili organizacijskim mjerama, poslodavac je obvezan osigurati odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu, poput kaciga, rukavica ili zaštitne obuće te nadzirati pravilnu upotrebu. Također je važno poduzimati mjere za prevenciju stresa na radnom mjestu te zaštitu dostojanstva radnika, uključujući zaštitu od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja.
Na radnom mjestu moraju biti jasno istaknute sigurnosne upute, znakovi upozorenja te planovi evakuacije i spašavanja. Dodatno, poslodavac mora osigurati organiziranu prvu pomoć, uključujući pribor za prvu pomoć i radnike osposobljene za njezino pružanje.
‘Svaki uloženi euro donosi povrat’
Povodom Svjetskog dana sigurnosti i zaštite na radu iz HZJZ-a poručuju da je iznimno važno komunicirati, kao i poštivati tuđe vrijeme.
“Gradite kulturu povratne informacije. Potaknite otvorenu komunikaciju gdje se zaposlenici osjećaju sigurno dati povratnu informaciju, jer je to jedini način za profesionalni rast i razvoj”, apeliraju iz Zavoda i dodatno poručuju da sigurnost uvijek mora biti na prvom mjestu.
U tom kontekstu ističu da je ulaganje u zaštitu na rad imperativ, dugoročno isplativa investicija, a ne nužni trošak. “Svaki euro uložen u zaštitu na radu donosi povrat od 2,2 eura. Dodatno, poštujte pravo na isključivanje. Ne kontaktirajte zaposlenike izvan radnog vremena. Osobno vrijeme je ključno za odmor i dugoročnu produktivnost, a pravo na isključivanje postaje nužnost za očuvanje mentalnog zdravlja radnika.”
Kada je riječ o zaposlenicima iz Zavoda su jasni: “aktivno sudjelujte u procjenama rada i davanju mišljenja, to je vaše pravo i način da utječete na poboljšanje radnih uvjeta. Osvijestite važnost sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Koristite stečeno znanje o radu na siguran način i propisanu osobnu zaštitnu opremu, obavijestite poslodavca ako smatrate da vam mjere zaštite nisu adekvatne, obratite se nadležnom specijalistu medicine rada ako primijetite promjene u zdravstvenom stanju.”
Bez sigurnog i zdravog radnog okruženja nema ni kvalitetnog života ni održive produktivnosti u timu. Zato je briga o radnicima zapravo i briga o uspjehu svake tvrtke.
Izvor fotografija: Pexels, Canva
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
