Kalkulator plaće
Prijava
Traži
Riječ je o povećanju za dva posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Osim toga, povećanje je to za ukupno devet posto u odnosu na isto razdoblje u 2025. godini.
Koliko iznosi prosječna plaća u Hrvatskoj?
Podsjetimo, prosječna mjesečna neto plaća za siječanj 2026. godine iznosila je 1.511 eura, što je u odnosu na prosinac 2025. nominalno više za 1,1 posto, a realno za 0,8 posto. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za siječanj 2026. iznosila je 2.114 eura, što je u odnosu na prosinac 2025. nominalno više za 1,3 posto, a realno jedan posto.
Paralelno, kako pokazuju podaci gradskog statističkog ureda, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenoj osobi u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za prosinac je iznosila 1.693 eura.
To je nominalno pad za 0,3 posto u odnosu na studeni 2025. godine, ali i porast za 9,4 posto u odnosu na prosinac 2024. godine. No, valja istaknuti da je medijalna neto plaća za prosinac prošle godine iznosila 1447 eura. Drugim riječima, polovica Zagrepčana imala je manje, a polovica više od toga iznosa.
Stvarnost je drugačija
Najnoviji podaci sada pokazuju da je medijalna plaća, koja bolje prikazuje stvarnu sliku primanja, nešto niža i iznosi 1.500 eura u prvom kvartalu ove godine.
U siječnju 2026. najveće plaće bile su u zračnom prijevozu. Tamo je prosječna neto plaća iznosila 2.352 eura, a bruto 3.432 eura.
S druge pak strane, najniže plaće bile su u proizvodnji odjeće. Točnije iznosile su oko 986 eura neto i 1.311 eura bruto. Ako gledamo ukupno, prosječna neto plaća u Hrvatskoj u siječnju 2026. bila je veća nego godinu prije, no navedene brojke svakako trebamo staviti u kontekst.
Naime, stvarni rast iznosi oko 4,9 posto. Iako podaci pokazuju rast plaća, stvarna slika je znatno složenija. Dok zaposlenici u zračnom prijevozu imaju višestruko veća primanja, oni u proizvodnji odjeće i dalje ostaju na samom dnu ljestvice, što jasno ukazuje na duboke razlike među sektorima, a primjeri ovih industrija nisu jedini.
Uz to, rast prosječne neto plaće od 8,5 posto na godišnjoj razini treba promatrati u kontekstu ubrzane inflacije – potrošačke cijene u ožujku porasle su za 4,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To znači da realni rast plaća, iako postoji, znatno sporije prati rast troškova života. Dodatno, procjene Hrvatska udruga poslodavaca sugeriraju da bi inflacija tijekom 2026. mogla u prosjeku dosegnuti oko pet posto, dok se rast gospodarstva očekuje na umjerenih 2,5 posto. U takvim okolnostima postavlja se pitanje koliko će nominalno povećanje plaća zaista značiti građanima, osobito onima u slabije plaćenim sektorima, koji su i najizloženiji rastu cijena osnovnih životnih troškova.
Cijene su sve veće
Kada je riječ o rastu cijena, Hrvatska se sve više udaljava od prosjeka eurozone. Kako smo ranije istaknuli, dok inflacija u europodručju iznosi oko 2,5 posto, u Hrvatskoj je u ožujku dosegnula 4,8 posto, ponajprije zbog rasta cijena osnovnih životnih troškova.
Za razliku od dijela europskih zemalja koje i dalje ublažavaju pritiske kroz energetske mjere, u Hrvatskoj inflaciju dodatno potiču poskupljenja stanovanja, energije i hrane, posebno svježih namirnica poput voća, povrća, mesa, jaja i mlijeka, što izravno smanjuje kupovnu moć građana, piše Poslovni dnevnik.
Konkretnije, najizraženiji godišnji rast cijena zabilježen je u kategoriji stanovanja, energije i komunalija, gdje su cijene porasle za 10,2 posto, uz velik doprinos ukupnoj inflaciji od 1,53 postotna boda, odnosno gotovo polovicu ukupnog rasta.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u ožujku 2026. bile su u prosjeku više za 4,8 posto nego li godinu ranije, dok su u odnosu na veljaču porasle za 1,4 posto. Sličan trend pokazuje i harmonizirani indeks potrošačkih cijena, koji omogućuje usporedbu s eurozonom, s godišnjom stopom inflacije od 4,7 posto i mjesečnim rastom od 1,2 posto.
Izvor fotografija: Canva
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
