Dobri rezultati njemačkog tržišta rada

Njemačko tržište rada bilježi iznenađujuće dobre rezultate – preživjelo je recesiju, a u vrijeme gospodarskog oporavka bilježi pad nezaposlenosti. U čemu je njemačka tajna? Važnu ulogu igraju demografija i statistika.

Tvrtka Hansgrohe, koja se bavi proizvodnjom armatura, ima 2000 zaposlenih, a uskoro bi ih moglo biti još više. “Imamo 60 slobodnih mjesta u proizvodnji, montaži, prodaji i marketingu. Najkasnije do proljeća ta bi mjesta trebala biti popunjena”, kaže glasnogovornik tvrtke Carsten Tessmer. No i druge tvrtke ponovno zapošljavaju. Potvrđuju to podaci Njemačkog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za statistiku. Naime, broj nezaposlenih se sve više približava tri milijuna, a vrlo brzo bi mogao biti ispod tog praga. Još prije godinu dana situacija je bila sasvim drukčija. Institut za ekonomska istraživanja i Institut za makroekonomiju i konjunkturu složili su se da bi broj nezaposlenih u ovim kriznim godinama mogao porasti do pet milijuna. Stoga nije ni čudno da su stručnjaci začuđeni ovim razvojem događaja. Možda će biti jednostavnije situaciju objasniti na primjeru tvrtke Hansgrohe. Kriza je i njih teško pogodila. Narudžbe nisu stizale, a dobit se smanjila za gotovo devet posto. No poduzeće je ustrajalo na očuvanju svakoga radnog mjesta. Broj zaposlenih ostao je stabilan. “Puno nam je pomogao velik broj prekovremenih sati”, kaže Tessmer. Mnoge druge tvrtke primijenile su ovaj model te su uspjele zadržati svoje zaposlenike. Pravi pogodak bio je i uvođenje skraćenoga radnog vremena. Taj je potez spasio na tisuće radnih mjesta. U trenucima najveće krize skraćeno je radilo 1,5 milijuna radnika. Sada ih je samo još 400.000. “Presudno kod ovog modela je da tvrtke mogu zadržati zaposlene bez velikih troškova za plaće”, objasnio je Thomas Straubhaar, voditelj hamburškoga Svjetskog instituta za ekonomska istraživanja. No i demografske promjene su na neki način prisilile poslodavce da zadrže svoje radnike. Prošle je godine oko 100.000 zaposlenih nestalo iz statistika nezaposlenih. Naime, otišli su u mirovinu, što u bilanci Zavoda za zapošljavanje izgleda odlično. Čudnovata nije ni brojka od oko 10.000 nezaposlenih koje su vlasti jednostavno prestale ubrajati u statistike. To se odnosi na nezaposlene koji su posao tražili preko privatnih posrednika. Bez tih i nekih drugih promjena broj nezaposlenih trebao bi biti znatno veći. Demografija i statistika imale su poprilično velik utjecaj na smanjenje broja nezaposlenih. Unatoč svemu još nije jasno kako će se u sljedećim mjesecima odvijati konjunktura. Brojna poduzeća bilježe porast broja narudžbi, a gospodarski instituti i zavodi pozitivno korigiraju svoje prognoze rasta za nekoliko posto. Broj nezaposlenih čak bi mogao pasti ispod 2,8 milijuna. No nitko ipak ne želi biti previše optimističan.

Četvrtak, 09.09.2010. / poslovni.hr