Kako će Barack Obama utjecati na upravljanje ljudskim resursima?

Da li će i kakav utjecaj Barack Obama imati na korporativni svijet? Analitičari predviđaju eru promjena.

Uvjerljiva pobjeda Demokrata kako na nacionalnom tako i na nivou pojedinih država, označava prekretnicu u osmogodišnjoj politici Georga Busha, koji će ući u povijest kao jedan od najnepopularnijih američkih predsjednika. Uz financijsku krizu u kojoj je gotovo dva milijuna ljudi izgubilo posao, nezaposlenost koja je prešla 7%, i javni dug od 10.6 trilijuna dolara, Obami nije ostavio lak posao.

Znanstvenici i praktičari iz gotovo svih društveno-humanističkih disciplina već su stubokom analizirali ulazak u Bijelu kuću prvog afro-američkog predsjednika. Analitičari portala Workforce napravili su analizu utjecaja koji će njegova politika imati na upravljanje ljudskim resursima.

Prije svega radi se o promjenama u radnom zakonodavstvu koje će omogućiti lakše sindikaliziranje i sindikalno pregovaranje. Zakon o slobodi izbora zaposlenicima (en. Employee Free Choice Act), koji će uskoro čini se stupiti na snagu, dozvoljava radnicima mnogo lakše organiziranje sindikata unutar pojedinih kompanija nego što je to bilo do sada. Vodeći američki sindikati, koji su na ovim izborima mahom podržali Obamu, žele od Kongresa što brže donošenje ovog zakona. To bi, smatraju oni, bila brzinska mjera za povećanje broja radnika ali i tvrtki koje bi među svojim redovima imali i predstavnike sindikata. Očekuje se da će i promjene na Vrhovnom sudu dovesti do odluka kojima će se zaposlenici teže otpuštati te prevagu parničnih postupaka u korist zaposlenika.

Uz sindikate, na red će zasigurno doći i diverzifikacija američke radne snage, to jest ponovno stavljanje pod lupu javnosti položaja zaposlenika različitih boja kože, nacionalnosti, vjere i sličnog. Obama, koji je dijete iz rasno miješanog braka, već je u svojoj biografiji naznačio izazove sa kojima se suočavao kroz svoje odrastanje, kako od strane drugih afro-amerikanaca tako i od strane bijelaca. Za upravljanje ljudskim resursima to će ponovno značiti provjeru radnih zakona spram bilo kakve diskriminacije te će zasigurno pokrenuti i diskusiju o načinima na koji se prihvaćanje različitosti na poslu može poboljšati. Američki zaposlenici još uvijek smatraju kako je to prihvaćanje samo «mrtvo slovo na papiru».

Mijenjat će se i imigracijsko zakonodavstvo, te se očekuje lakše dobivanje radnih viza. Samim tim porast će broj stranih radnika u SAD-u, koji će biti konkurencija domaćoj radnoj snazi. Izazov ovakvog zakonodavstva, u eri velike nezaposlenosti, je kako kvalitetno zaposliti strance a ne oštetiti domaće radnike. Još se ne zna da li će pravo prvenstva pri zapošljavanju imati nedavno otpušteni Amerikanci, ali je za vjerovati kako će odjeli ljudskih resursa i tu morati biti nalik mađioničarima ako ne žele na vratu imati Komisiju za jednakopravnost u zapošljavanju (en. Equal Employment Opportunity Commission). Upravo ta institucija će u Obaminom mandatu dobiti nove članove te će se, uz to, povećati i njihovo financiranje iz federalne blagajne.

Promjene se očekuju i u području plaća, mirovinskog te zdravstvenog osiguranja. Prvo što se očekuje je pritisak na povećanje minimalne plaće, ali i povećanje odgovornosti poslodavaca za bolje zdravstveno osiguranje svojih zaposlenika. Gotovo 18% Amerikanaca nema nikakvo zdravstveno osiguranje. Među njima je i 37 milijuna zaposlenika kojima ili poslodavci ne žele platiti ili oni sami ne mogu odvojiti od plaće previsoke mjesečne rate za zdravstveno osiguranje. Iako je još za vrijeme Clintonove vlade predlagana reforma zdravstva, ona je doživjela svoj veliki fijasko. No, nadmoć Demokrata u vladajućim strukturama SAD-a zasigurno će doprinijeti pomacima i u tom području. Obama je već u predizborno vrijeme najavljivao reformu zdravstvenog sustava kao najvažniji prioritet svojeg mandata.

Zbog recesije i pada vrijednosti mirovinskih fondova, očekuje se i pritisak na poslodavce za povećanjem iznosa ulaganja sredstava kojima se osigurava mirovina zaposlenika. Istraživanja pokazuju kako se je u protekloj godini vrijednost mirovina 1500 tvrtki na listi indeksa S&P smanjila za 25%. Mirovinski fondovi su u 2008. godini izgubili oko 469 milijardi dolara, što je izbrisalo i 60 milijardi suficita koji su ostvareni tijekom 2007. godine. Konzultantska tvrtka Mercer, kako prenosi portal Yahoo, predviđa da će se, za razliku od prošle, u ovoj godini troškovi za mirovinu povećati sa 10 na 70 milijardi dolara.

No, usprkos promjenama koje donosi nova vlast, u SAD-u je zavladao svojevrsni optimizam i nada da će zemlja konačno krenuti pravim putem. Ispitivanja su pokazala kako je 75% Amerikanca vjerovalo da se njihova zemlja do sada kretala u pogrešnom smjeru. Baracku Obami neće biti lako, no ako počne ostvarivati svoja obećanja, analitičari vjeruju kako će povratiti i povjerenje prije svega u američku politiku a onda i u ekonomiju. Svi znamo kako povjerenje utječe na porast potrošnje i gospodarskih inovacija te produktivnosti, a sve to prijeko je potrebno kako bi se SAD izvukao iz krize.

mr.sc. Ratka Jurković, www.svanconsulting.com