Znanstvenik sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta: 'Turizam je za nas apsolutno prokletstvo'

Znanstvenik sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta: 'Turizam je za nas apsolutno prokletstvo'

- Da nema turizma, vjerujem da bi Hrvatska bila među pobjednicima tranzicije jer ne bismo mogli nastaviti ovim krivim putem – kazao je Velibor Mačkić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta za Novi list dodavši da je “turizam apsolutno prokletstvo resursa” i da bismo se bez njega “morali drukčije ponašati”.

Kako Mačkić smatra, ljudima se danas u Hrvatskoj ne isplati ulagati u znanje jer “zašto bi netko ulagao u znanje i završio fakultet koji traje minimalno pet godina te se onda zaposlio i plaćao ogromne iznose poreza na dohodak, kad može ostati u Primorju, Istri ili Dalmaciji i iznajmljivati apartmane i plaćati za njih samo paušal”.

Uz to, kazao je i kako u Lijepoj našoj nema potrebe za inovacijama jer se “posao u Hrvatskoj ne dobiva zato što ste troškovno efikasniji ili inovativniji, nego zato što znate prave ljude”. Zbog toga je percepcija države te tako i sama država, kako tvrdi, postala slaba.

- Ona je rasla u svojoj veličini, ali je bila sve neefikasnija i zapravo je rušila čaše kada je donosila jelo za stol. Umjesto da je krenula prema neokorporativizmu ona je završila kao slaba država i sada je u rangu Bugarske i Rumunjske – objasnio je Mačkić.

Kako bi sve navedeno ispravili, mladi znanstvenik vjeruje kako trebamo krenuti od apsolutne transparentnosti, kako one proračunske, tako i transparentnosti u donošenju i provođenju javnih politika i procesa javne nabave.

- Nakon toga je paradoksalno, ali u domaćim okvirima nažalost potrebno, postići konsenzus oko važnosti i uloge koji javni sektor ima u proizvodnji javnih dobara, ispravljanju tržišnih propusta i postavljanju temelja na kojem privatni sektor osigurava i gradi necjenovnu konkurentnost svojih dobara i usluga. To podrazumijeva i prestanak križarskog rata protiv tzv. uhljeba. Zatim na red dolaze i zaposlenici lokalne i regionalne samouprave. Politički određen i nepotrebno velik broj lokalnih i regionalnih jedinica treba sagledati u kontekstu administrativne decentralizacije, ali i još važnije fiskalne decentralizacije bez koje ona prva ne znači apsolutno ništa što je vidljivo iz dosadašnjeg iskustva – smatra znanstvenik zagrebačke Ekonomije.


Cijeli članak dostupan na: novac.jutarnji.hr

Ponedjeljak, 09.09.2019.