U Hrvatskoj lani bez dozvola radilo više od 700 stranaca

Najviše zahtjeva za dozvole za strance dolazi iz građevinarstva i brodogradnje, slijedi turizam, kultura, promet, zdravstvo i ostala industrija.

Iako je Vlada u izmjenama Zakona o strancima predložila da strani državljani bez radne dozvole umjesto 30 mogu raditi do 90 dana, izvršna vlast još nije donijela redovnu godišnju kvotu radnih dozvola za zapošljavanje stranaca. Usvoje li se izmjene zakona, stranci koje je određena tvrtka angažirala ubuduće će moći raditi bez regulirane radne dozvole i do tri mjeseca. Prema postojećem zakonu, za svaki boravak duži od 30 dana stranci su morali regulirati radnu dozvolu.

Polovica zahtjeva za dozvolama za strance odnosi se na građevinarstvo

Kraći boravci

Što se tiče godišnjih kvota radnih dozvola u Hrvatskoj gospodarskoj komori ove se godine skupilo znatno više zahtjeva nego lani, njih ukupno 14.245. Obrtnici su pak zatražili 2356 dozvola. Uobičajeno je većina dozvola iz sektora građevinarstva i brodogradnje. Od tvrtki u građevini velike kompanije nemaju toliko zahtjeva koji se većinom odnose na manja poduzeća, dok se velik broj zahtjeva u brodogradilištima odnosi na njihove kooperante. Prema nalazima inspekcije u razdoblju od siječnja do kraja listopada 2008. inspektori rada Državnog inspektorata utvrdili su nezakonit rad 723 radnika stranca, od čega 97 žena. U istom je razdoblju bez radne dozvole zatečeno 280 stranaca na radu, bez poslovne dozvole 34 stranca, bez potvrde o prijavi rada i bez radne dozvole četiri stranca te bez potvrde o prijavi rada bez poslovne dozvole 34 stranca. Poslodavcima kod kojih su zatečeni radnici bez radne i poslovne dozvole, odnosno bez prijave Policijske uprave da mogu raditi, izrečena je mjera zabrane obavljanja djelatnosti usmenim rješenjem na zapisnik na rok od 30 dana. Iznimno, tumače u inspektoratu, mjera zabrane obavljanja djelatnosti nije izvršena, a usmeno rješenje ukinuto je u slučajevima kad su poslodavci uplatili novčani iznos od 30.000 kuna za svakog stranca radnika koji je radio nezakonito. U MUP-u su pak izvijestili da je u 2008. izdano ukupno 11.337 radnih dozvola strancima. Za novozapošljavanje u kvoti izdano je 6475 radnih dozvola, za novozapošljavanje izvan kvote izdano je 1630 radnih dozvola, a za produljenje rada u kvoti još 2042 radne dozvole. Za produljenje izvan kvota izdano je 1190 radnih dozvola. U kraćoj anketi Poslovnog dnevnika o tome slažu li se s prijedlogom Vlade, dobili smo pozitivne odgovore, ali i neka loša dosadašnja iskustva. U Siemensu su poručili kako je prijedlog o dužem roku rada bez dozvole potreban i da ga podržavaju, ali to se odnosi ponajprije na kategoriju stranaca koji obavljaju poslove vezane uz isporuku, montažu ili servis. U Siemensu godišnje imaju približno 12 stranaca koji zadovoljavaju navedenu kategoriju o promjenama.

Olakšati rad

Vetropack Straža zapošljava dvojicu radnika stranaca iz Slovenije, koji imaju status dnevnih migranata s ovjerenim radnim dozvolama. "U Nadzornom odboru imamo jednog, a u Upravi dvojicu Švicarca. Oni dolaze u Vetropack Stražu nekoliko puta godišnje, u pravilu na jedan do dva dana", rekla je glasnogovornica Zvjezdana Korbar. Svojedobno je problema i kazni Državnog inspektorata bilo u Željezari Split, čiji je vlasnik poljska grupa Zlomrex, kada je otkriveno pet rukovoditelja bez urednih dozvola. U željezari se pravdaju da su dozvole bile u postupku prilikom inspekcijskog nadzora i da je 2008. bio zaposlen 41 Poljak. Oni su dobili potvrde od MUP-a za obavljanje tih poslova.


Uskratili podatke


Poljaci upozoravaju kako je u praksi uočeno da je rok od 30 dana strancima bio prekratak. Naime, u praksi se mora voditi evidencija boravka tih stranaca i oni ne smiju boraviti duže od 30 dana u cijelosti ili 30 dana s prekidima godišnje. U željezari borave četiri stranca koja rade na temelju potvrde i provode stručnu izobrazbu radnika. Također u Željezari Split sada radi pet stranaca koji obavljaju ključne poslove, i to na temelju radnih dozvola koje su izdane na vrijeme od jedne godine s rokom važenja tijekom ožujka 2009., kao i tri stranca na temelju radnih dozvola na godinu dana. Ukupna godišnja kvota za 2008. prvo je iznosila nešto više 8000 dozvola, ali se zbog dodatnih zahtjeva podigla na 10.242 dozvole. Najviše zahtjeva uobičajeno je za rad u građevinarstvu i brodogradnji, a tek potom slijedi turizam, kultura i promet. Rudolf Rom iz HGK ne smije, kaže, iznositi tko najviše zapošljava strance. Veličina tvrtke nije mjerilo pa, primjerice, Andro Nižetić iz Tehnike spominje troje stranaca lani zaposlenih na njihovim gradilištima. U prijedlogu HGK najviše zahtjeva, njih 7,5 tisuća, odnosi se na građevinu, brodogradilišta traže 2616 radnih dozvola, ostala industrija 1590, poljoprivreda 1234, sektor informatike 51 dozvolu...

Činjenice

Bez dozvole
Stjepan Rak, direktor Knauf Hrvatska, s puno gorčine navodi slučaj češke inženjerke rudarstva i specijalistice za gips, koja je pretprošle godine radila u Kninu četiri mjeseca i nakon toga morala otići jer joj se nisu mogle ishoditi potrebne dozvole.

Problemi s kadrovima

Trebala je raditi najmanje godinu-dvije jer takvih stručnjaka nema u Hrvatskoj, ali danas, dodaje Rak, već smo se uhodali te se lakše snalazimo. Sličnih problema bilo je i s još nekim stručnjacima strancima.

I obrtnici traže strance
Obrtnici za 2009. godinu traže 2356 radnih dozvola. Prema informaciji Nenada Klapčića, 1064 dozvole traži se za rad u graditeljstvu, 405 dozvola za kuhare, 790 za konobare te još nešto za limare, strojobravare, alatničare...

Biserka Ranogajec, poslovni.hr

Utorak, 20.01.2009.