Kalkulator plaće
Prijava
Traži
HR
EN
DE
Sve više zaposlenih u Europskoj uniji radi više od jednog posla. Prema podacima Eurostata, udio zaposlenih osoba s dodatnim poslom iznosio je 4,1 posto u prosincu 2025. godine. Riječ je o blagom rastu u odnosu na prethodne godine, a pokazatelji upućuju na dugoročan trend povećanja potrebe za dodatnim izvorima prihoda među europskim radnicima.
Općeniti podaci pokazuju da je najveći udio zaposlenih s više poslova zabilježen krajem 2019. godine, kada je dosegnuo 4,2 posto, dok je najniža razina od 3,7 posto evidentirana 2010. godine.
Analitičari ističu kako rast troškova života, inflacija i nesigurnost na tržištu rada sve više potiču građane da uz primarno zaposlenje traže dodatne izvore zarade. Osim toga, u tom kontekstu valja istaknuti da mladi, poglavito pripadnici generacije Z koji tek ulaze na tržište rada, sve češće prihvaćaju takozvanu „hustle“ kulturu. Riječ je o načinu razmišljanja koji promovira stalnu produktivnost, dodatne izvore prihoda i kombiniranje više poslova istodobno.
Koliko ljudi radi dodatan posao u Hrvatskoj?
Dok na razini Europske unije raste broj zaposlenih koji rade dodatan posao, Hrvatska je i dalje ispod europskog prosjeka. Konkretnije, udio zaposlenih osoba s dodatnim poslom u Hrvatskoj iznosio je 1,6 posto u prosincu 2025. godine, dok je prethodno zabilježena razina od 1,7 posto.
To znači da je udio građana koji uz glavni posao imaju i dodatni angažman znatno niži od prosjeka Europske unije, koji iznosi 4,1 posto. Razlozi za to mogu biti brojni, od manje zastupljenosti fleksibilnih oblika rada i honorarnih poslova do strukture domaćeg tržišta rada i niže razvijenosti platformskog rada u odnosu na zapadne europske zemlje.
Ipak, posljednjih godina i u Hrvatskoj raste interes za dodatne izvore prihoda. Građani se sve češće odlučuju na sezonske poslove, freelance angažmane, privatne poduke, rad putem digitalnih platformi ili povremene poslove u turizmu i ugostiteljstvu. Na to posebno utječu rast životnih troškova i potreba kućanstava za dodatnom financijskom sigurnošću.
Smijem li raditi dodatan posao?
S pravne strane, trend dodatnih poslova i fleksibilnih oblika rada posljednjih je godina dobio i jasniji regulatorni okvir. Izmjenama i dopunama Zakona o radu, koje su stupile na snagu početkom 2023. godine, u domaće zakonodavstvo implementirane su europske smjernice o transparentnim i predvidljivim radnim uvjetima te ravnoteži između poslovnog i privatnog života.
Time su po prvi put detaljnije uređeni rad na daljinu i rad na izdvojenom mjestu rada, što je otvorilo prostor za fleksibilnije oblike zaposlenja i lakše kombiniranje više poslovnih angažmana.
Novi zakonski okvir donio je i jasnija pravila oko dodatnog rada kod drugog poslodavca. Zaposlenici danas, uz određene uvjete, mogu sklopiti dodatni ugovor o radu, pri čemu se mora voditi računa o zakonskim ograničenjima radnog vremena, zaštiti zdravlja radnika i mogućem sukobu interesa. Poslodavci pritom u određenim situacijama mogu ograničiti dodatni rad zaposlenika, osobito ako bi on mogao utjecati na poslovne interese tvrtke ili kvalitetu obavljanja osnovnog posla.
Kako raditi dodatan posao?
Prema važećim odredbama Zakona o radu, zaposlenici koji kod svojeg glavnog poslodavca rade puno radno vrijeme mogu imati i dodatni posao kod drugog poslodavca putem posebnog ugovora o dodatnom radu. Isto vrijedi i za osobe koje rade kod više poslodavaca u nepunom radnom vremenu, pod uvjetom da njihov ukupni fond sati doseže puno radno vrijeme od 40 sati tjedno.
Važna promjena uvedena je spomenutim izmjenama Zakona 2023. godine. Naime, radnik više nije obvezan tražiti formalno odobrenje matičnog poslodavca za dodatni angažman, već ga o tome mora unaprijed pisanim putem obavijestiti. Time je procedura znatno pojednostavljena, a zaposlenicima omogućena veća fleksibilnost pri ugovaranju dodatnog rada.
Ipak, pravo na dodatni posao nije potpuno neograničeno. Matični poslodavac može zatražiti prekid takvog angažmana ako za to postoje opravdani razlozi. To se prije svega odnosi na situacije u kojima bi dodatni posao predstavljao sukob interesa, kršenje zabrane tržišnog natjecanja ili ometao izvršavanje obveza iz osnovnog radnog odnosa. Primjerice, zaposlenik ne može istodobno raditi za izravnog konkurenta ili obavljati poslove koji bi mogli štetiti interesima tvrtke u kojoj je primarno zaposlen.
Osim toga, valja istaknuti da je sada poslodavac koji nudi dodatni posao dužan, na zahtjev zaposlenika, omogućiti mu uzimanje godišnjeg odmora u isto vrijeme u kojem zaposlenik godišnji odmor uzima kod matičnog poslodavca.
Pravna praksa pokazuje da dio kriterija i dalje ostaje relativno široko postavljen pa se mnoge situacije procjenjuju pojedinačno. Upravo zbog toga stručnjaci za radno pravo upozoravaju kako će sudska praksa u idućim godinama imati važnu ulogu u definiranju granica između prava radnika na dodatnu zaradu i zaštite interesa poslodavaca.
Izvor fotografija: Unsplash
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
