Novi zakon treba uspostaviti održiv mirovinski sustav

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić rekao je danas u Hrvatskom saboru da novi Zakon o mirovinskom osiguranju treba uspostaviti održiv mirovinski sustav te u otežanim gospodarskim uvjetima i uz nepovoljna demografska kretanja trasirati razvoj mirovinskog sustava u sljedećih 20 do 50 godina.

Predstavljajući zastupnicima prijedlog zakona koji predviđa od 2031. povećanje životne dobi za umirovljenje, rekao je kako je u zakonu sublimirano sve što se događalo proteklih godina te su trasirani smjerovi u kojima bi se mirovinski sustav trebao razvijati.

Hrvatska za normalno fukcioniranje treba oko dva milijuna zaposlenih građana, no zaposlen je 1,4 milijun, odnosno 52 posto od ukupnog radnog stanovništva. Moramo na tržištu rada otvoriti mogućnosti da dođemo do tih dva milijuna koji osiguravaju stabilnost mirovinskog sustava, naglasio je.

Predloženi bi zakon, kazao je, trebao osigurati solidarnost i pravednost, a mirovine bi trebale biti primjerene za održavanje životnog standarda. Cilj je, naglasio je, osigurati i zdrave javne financije te povećati sigurnost kapitaliziranih i privatnih mirovinskih osiguranja.

Po njegovoj ocjeni tijekom zadnjih desetak godina, otkada je uspostavljen trostupni mirovinski sustav, nisu napravljeni pomaci kako bi on bio održiv.

"Izdvajanje za II mirovinski stup ostalo je na 5 posto, a trebalo je imati hrabrosti i odlučiti se za povećanje izdvajanja za njega 2006.,2007. i 2008., kada je bilo prostora, no to se nije napravilo, a posljedice se osjećaju i danas", rekao je Mrsić.

Prema predloženom zakonu, u razdoblju od 2014. do 2030. godine zadržali bi se isti uvjeti starosne dobi za stjecanje starosne i prijevremene starosne mirovine za žene koji su propisani važećim Zakonom o mirovinskom osiguranju. Također bi za muškarce sve do 2030. ostali sadašnji uvjeti starosne dobi od 65 godina života.

Od 1. siječnja 2031. postupno bi se povećavala starosna dob za stjecanje prava na prijevremenu starosnu i starosnu mirovinu po 3 mjeseca svake godine zaključno do 2037. godine.

Tako bi se od 1. siječnja 2038. godine pravo na starosnu mirovinu stjecalo sa 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a pravo na prijevremenu starosnu mirovinu sa 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža.

Najniža mirovina zamjenjuje se institutom minimalne mirovine za korisnike koji ostvaruju mirovinu nakon stupanja na snagu novog zakona, a koja se određuje povoljnije u odnosu na najnižu mirovinu.

Osiguranici se stimuliraju na duži ostanak na tržištu rada i ostvarivanje mirovine u starijoj životnoj dobi, te se predlaže određivanje postotka povećanja polaznog faktora za starosnu mirovinu ovisno o navršenom mirovinskom stažu.

Uvodi se i novo pravo na prijevremenu starosnu mirovinu za osiguranika koji je nakon prestanka osiguranja zbog stečaja neposredno prije ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu, proveo u neprekidnom trajanju najmanje dvije godine kao nezaposlena osoba prijavljena na zavodu za zapošljavanje.

Mrsić je izjavio da se pregovara s Hrvatskom poštom da se za dosadašnje umirovljenike nastavi isplata mirovina putem pošte, a za nove osiguranike će ići preko tekućih računa.

"Prema našim projekcijama, mirovina za umirovljenika sa 65 godina života i 40 godina staža, koji je imao prosječnu hrvatsku plaću, iznosit će oko 60 posto njegove plaće, a sve radimo s tim krajnjim ciljem", poručio je Mrsić.

Hrvatska, napomenuo je, slijedi europske...