Ideja splitskog studenta postala je ozbiljan biznis, a sve je počelo kad je stigla narudžba iz obližnjeg kafića

Foto Vojko Bašić/HANZA MEDIA

Ideja splitskog studenta postala je ozbiljan biznis, a sve je počelo kad je stigla narudžba iz obližnjeg kafića

Kad je 2013. bio na završnoj godini studija računarstva na splitskom FESB-u, Nebojša Veron došao je na ideju o pokretanju servisa za naručivanje hrane preko interneta – "dobartek".

Prijateljica ga je povezala s vlasnikom fast fooda "Ketchup" koji je želio napraviti sustav za naručivanje hrane preko interneta, a kako se već bavio razvojem softvera, najčešće po željama naručitelja, pomislio je zašto ne bi pokušao napraviti i nešto više od tek još jednog softvera po narudžbi klijenta. Razmišljao je zašto ne bi napravio servis za online naručivanje hrane koji bi koristio ne samo taj fast food već i drugi restorani.

Ideja je prerasla u studentski startup, a s vremenom se projekt dodatno razvijao i rastao. Danas u svojoj ponudi ima stotinjak restorana i više od 50.000 korisnika u Splitu, Zagrebu, Rijeci, Šibeniku, Solinu i Kaštelima.

O razvoju startupa dobartek.hr, novinari iz Slobodne Dalmacije razgovarali su s njegovim osnivačima, a uz Nebojšu Verona, magistra računarstva, jedan od njih je i Ivan Aras, koji se pridružio 2014., nakon povratka iz Zagreba, gdje je završio studij dizajna tržišnih komunikacija.

Kad se prisjeća početaka, Nebojša Veron kaže kako je s prijateljem Mislavom Tomićem vrtio desetak imena kako točno nazvati online servis, a onda su se odlučili za "dobartek" i zakupili istoimenu domenu. Internetska stranica dobartek.hr pokrenuta je 22. kolovoza 2013. godine.

– Prvu verziju stranice dizajnirao je moj prijatelj Marijan iz Dubrovnika, a do prve narudžbe čekali smo gotovo mjesec dana. Napravili smo 400 letaka, to nam je bio prvi marketing, pozivali smo ljude da naruče hranu preko interneta i dali im upute kako to napraviti. Prvu narudžbu je 16. rujna 2013. napravio naš prijatelj Jure u kafiću "Domaćin" blizu FESB-a, gdje se okupljaju studenti, koji su bili naša ciljana publika, što nam je bilo najlakše jer smo i sami bili studenti. Jure je pio kavu i preko naše stranice je naručio dostavu dva rolana sendviča s piletinom. Tako smo krenuli – govori Nebojša o počecima.

S obzirom na to da su se bavili programiranjem i dizajniranjem softverskih rješenja, ubrzo su shvatili da moraju naučiti i kako biti uspješan u prodaji i marketingu, kako upravljati novcem, voditi tvrtku, zapošljavati i razvijati poslovanje.

Za početak u privlačenju korisnika stavili su oglas na televizore u studentskim menzama, namijenjene reklamnim sadržajima, za što su inače radili softver, te su otvorili FB stranicu. Istodobno, izazov im je bio kako uključiti restorane jer u to vrijeme u dosta restorana nisu baš prihvaćali nove tehnologije.

– Uspjeli smo ipak uključiti još nekoliko objekata i do kraja 2013., u 107 dana, napravili 19 narudžbi, jednu svakih šest dana. U početku smo restoranima pružali uslugu besplatno, a poslije smo se odlučili na sistem provizije od narudžbe. S obzirom na tako mali broj narudžbi i puno izazova, pitaju nas što nas je motiviralo da nastavimo, a mi odgovaramo kako smo htjeli napraviti nešto po svojoj zamisli, a ne po nečijoj narudžbi kao što uglavnom kao programeri i dizajneri radimo. Željeli smo promijeniti tržište online naručivanja hrane i unaprijediti ga. Trudili smo se stalno aplikaciju prilagoditi potrebama korisnika – ističe Nebojša, a Ivan dodaje kako su zahvalni na svakom komentaru koji dobiju od korisnika servisa.

– Servis "dobartek" sto posto je financiran samo internim investicijama suvlasnika, što vremena, što novca. Iznimno smo zadovoljni kako projekt raste, on je već samoodrživ, pokriva sve svoje troškove, a mi samo pokušavamo, investicijama suvlasnika i predanim radom svojeg tima, dodatno ubrzati rast i proširiti krug klijenata i korisnika servisa. – pojašnjava Ivan, ističući kako ga je dugoročno najviše motiviralo što grade kvalitetan proizvod koji je zaživio.

Na upit koje su lekcije naučili kroz svoj poslovni pothvat, sugovornici novinara Slobodne Dalmacije odgovaraju kako su puno toga naučili, od prodajnih vještina do upravljanja tvrtkom.

Ipak, ključno je da se bez investicije u biznis ne može ništa, te da im konkurencija nije nijedan slični servis, već telefon jer većina korisnika i dalje hranu naručuje telefonski. Stoga im je cilj prebaciti ljude u naručivanju hrane s telefona na aplikaciju.

 




Članak u cijelosti možete pročitati na linku: Slobodna Dalmacija

Ponedjeljak, 25.02.2019.