Borba za kruh: Tko su sezonci na Jadranu?

Priliku da nešto zarade ljeti sezonskim poslovima dočekali su nezaposleni i studenti. Rade sve, poslužuju goste u restoranima, tetoviraju ih, i za njima čiste.

Najviše ih je iz najsiromašnijih hrvatskih županija, a neki od njih zarade vrtoglave svote. U svakom slučaju većina mjesečnih primanja sezonaca veća je od prosječne hrvatske plaće.

Jedini ponuđeni posao 27-godišnjoj Željki bio je posao čistačice hotelskog naselja u blizini Šibenika. Sa srednjom ekonomskom školom već devet godina ne pronalazi posao u struci, a sedam marljivo radi sezonski. Kao sobarica zarađivala je u prosjeku četiri, prvu godinu kao čistačica isto toliko tisuća kuna.

Barmeni znaju zaraditi i do 20 tisuća na mjesec, kao i kuhari. Na takvog nismo naišli. Ali 19-godišnjak Marin kuhajući u restoranu ipak zaradi više od hrvatskog prosjeka, a plaćeni su i troškovi boravka. 'Plaćeni su hrana, spavanje, ručak, večera i plaća. Neto oko 5.000 kn plus stimulacije, sve zajedno pet i nešto', rekao je Marin.

Na Jadran će se ovog ljeta sjatiti 17 tisuća sezonaca. Najviše iz najsiromašnijih županija, Vukovarsko- srijemske, Virovitičko-Podravske i Bjelovarsko- bilogorske.
Kune koje školovanje znače zarađuju i studenti. Kada diplomira Tomislav će postati odvjetnik, a prije ljeta polaže tečaj za spasioca.

Poneki, iako su tek položili ispit zrelosti, znaju da je bolje što manje biti na grbači roditeljima. Ima nezaposlenost i svojih prednosti ističu sezonci Slavonci. Cijelo ste ljeto na moru, a dobro se i zaradi. Nakon ljeta studenti će lakše kroz fakultete, a oni bez stalnog zaposlenja će se uz poneku kunu više manje živcirati ukoliko zimi bude novih odbijenica.

Petak, 18.06.2010. / Marko Vračić, dnevnik.hr