Koeficijent duhovne inteligencije

Duhovna inteligencija predstavlja unutarnju mudrost, sposobnost razmišljanja izvan ustaljenih okvira, empatiju i mogućnost spoznaje vlastitog ja.

Duhovna inteligencija je organska mudrost, tzv. «mudro Ja» koje prebiva u svakome od nas. Iako zvuči vrlo «istočnjački», nije vezana ni uz religije niti uz religioznost. Vezana je uz par vječnih pitanja kao što su «Tko sam ja?» «Koja je svrha mojeg života?» i «Gdje pripadam?».


Duhovna inteligencija spominje se u literaturi već petnaestak godina, međutim, svoju dublju primjenu (uključujući i u poslovnom kontekstu) doživjela je tek u 21. stoljeću i to kroz definiranje pojma «Duhovnog kvocijenta inteligencije» (SQ).

Dvojac sa Sveučilišta Oxford, Danah Zohar, predavač na poslovnoj školi Said i psihoterapeut Ian Marshall, u svojoj knjizi «Kvocijent duhovnosti: povezivanje sa vlastitom duhovnom inteligencijom», definirali su duhovni kvocijent inteligencije kao ljudsku potrebu za smislom, vrijednostima i općenitom životnom svrhovitošću. Duhovna inteligencija je ona koja nam dopušta da težimo i sanjamo o ostvarenju naših ciljeva. Ona predstavlja ono u što vjerujemo te ulogu koju  naša duboka uvjerenja i vrijednosni sustav imaju na poteze koje činimo u svim aspektima našeg života.

Duhovna inteligencija predstavlja onaj treći bitni «Q» (kvocijent) koji čini kompletnu osobu. (Dodatak: Različiti tipovi inteligencije)

Kakva je duhovno inteligentna kompanija?

Koeficijent duhovne inteligencije, za razliku od svojih prethodnika, koeficijenta emocionalne i racionalne inteligencije, još uvijek nije doživio svoju veliku popularnost. Razlog tome je što se na duhovnost u poslovanju još uvijek gleda sa velikom nevjericom. Općenito govoreći, velika većina organizacija još uvijek se kreće u vrlo tradicionalnom ekonomskom svijetu, gdje su glavne «Božje zapovijedi» - kratkoročna poslovna orijentacija, maksimizacija profita, ispunjenje vlastitih interesa, konstantni rast i naravno – novac.

Duhovna inteligencija vodila je velike lidere kao što su bili Mahatma Gandhi, Nelson Mandela, Martin Luther King i Majka Tereza. Predvodnici su to tzv. transformacijskog ili vizionarskog vođenja, koje se u literaturi još naziva i vođenje uz služenje. Takvi lideri imali su sposobnost osmišljavanja i stvaranja vizije i smisla, prije svega za sebe same, a onda i za druge ljude oko njih. Njihova svrha nije bila indoktrinirati i nametati, nego stvarati kulturu dijaloga, timskog rada, i svrhovitosti.
 

 


Mahatma Gandhi


Iako gore navedeni velikani nisu nužno bili poslovni ljudi, oni su ipak inspiracija mnogima u biznisu. Guru poslovnog vođenja, Waren Bennis još je prije dvadeset godina govorio o poslovnim liderima koji su «rođeni jednom» i «rođeni dvaput». Jednom rođeni lideri od malena se odlično uklapaju u svoje zajednice, točno znaju što žele i tko su a mehanizmi socijalizacije na njih imaju izuzetno pozitivan učinak. Za razliku od njih, dva puta rođeni lideri moraju «društveno roditi sami sebe».  Za njih je odrastanje muka. Socijalizacija, počevši od škole, roditeljske kuće, crkve i ostalih institucija ih guši i vrlo teško pronalaze sebe. Tek kroz muku sazrijevanja spoznaju sebe te kroz niz pokušaja i promašaja pronalaze svoje «mjesto pod suncem». To su lideri za koje bismo obično rekli kako imaju visoki kvocijent duhovne inteligencije, i ako mislite da se takvi lideri nalaze samo u teoretskim udžbenicima, varate se.

Istraživanja koja je provela norveška znanstvenica Irene Nygaardsvik na uzorku menadžera različitih norveških industrijskih grana, pokazuje kako postoji «glasna manjina» koja bi se mogla klasificirati kao ona koja posjeduje visoki stupanj duhovne inteligencije. Lideri takvih kompanija smatraju kako se dobri poslovni rezultati mogu postizati bez nepotrebne eksploatacije zaposlenika. Za njih je posao produžetak njihove osobnosti, tj. njihovog vrijednosnog sustava od kojeg ne žele odstupiti. Kompanije vođene takvim liderima vrlo su ekološki osviještene, bitno im je da su sirovine koje kupuju proizvedene na način koji ne degradira nikoga u proizvodnom lancu, kao npr. proizvođače kave u Africi (tzv. fair trade proizvodi).

«Oleana», norveški tekstilni proizvođač, jedna je od takvih kompanija. Vlasnici «Oleane» su svoju karijeru započeli u drugim tekstilnim tvrtkama u Norveškoj. Ondje su naučili kako ne žele postati robovima investitora, kratkoročnih izvještaja i strahovati da li će ih netko neprijateljski preuzeti. Željeli su stvoriti kompaniju u kojoj će biti zabavno i smisleno dolaziti svaki dan na posao, ali koja će naravno stajati na solidnim financijskim nogama. Za razliku od mnogih tekstilnih kompanija, svoju proizvodnju nisu preselili u Kinu, nego su ostali dio norveške lokalne zajednice. Iako imaju puno veće troškove proizvodnje od ostalih u industriji, zapravo su vodeća tekstilna tvrtka u Norveškoj, sa najmotiviranijom i najefikasnijom radnom snagom. Tome u prilog govori i činjenica kako gotovo 40% profita dijele sa zaposlenicima.



Pulover iz linije norveškog tekstilnog proizvođača Oleane


Primjena SQ testova u coachingu

Duhovna inteligencija postala je i alat kojim se služe mnogi konzultanti u svrhu coachinga. Američki konzultant Les Brown navodi kako je SQ coaching potrebniji tvrtkama i liderima kojima su duboko usađene moralne vrijednosti bitne i u poslovanju, te se nalaze u procijepu između «neetične» poslovne realnosti (ili kulture same organizacije) i vlastitih vrijednosnih stavova. Međutim, njegovo iskustvo na žalost, govori kako u konfliktu eksternih i internih vrijednosti, eksterne vrlo često pobjeđuju, kao npr. odanost korporativnoj politici. Kao primjer navodi tvrtku Enron, u kojoj su pod korporativnim motom «profit pod svaku cijenu», zaposlenici Enrona namjerno izazivali nestašice struje širom Kalifornije, što se pokazalo malim dijelom svih zlodjela koja su počinjena u ime ovog giganta.

SQ coaching obično započinje standardiziranim testovima ili otvorenim dijalogom sa osobom. Na taj način dobiva se uvid u korporativno okružje i situacije koje najviše uznemiruju klijenta. Ovim putem se dozvoljava klijentu da iskaže vlastite vrijednosne stavove i u kojoj mjeri sadašnja situacija odudara od njih. Neki konzultanti podučavaju svoje klijente metodama introspekcije kako bi otkrili uzroke problema i eventualno rješenje. Lee Iaccocca, poznatiji kao izvršni direktor Chryslera u svojoj je biografiji rekao kako je svakome lideru potrebno vrijeme za refleksiju i introspekciju. Za njega je to značilo preispitivanje odluka koje je donio, ali i otkrivanje pravca u kojem treba ići dalje. Možda bi ovih dana jedan Lee Iaccocca dobro došao posrnulom Chrysleru.

Duhovnost i poslovanje još će se dugo nalaziti na suprotnim polovima, međutim, vjetrovi propitivanja postojećeg stanja očito dotiču i sfere poslovanja. Za sada je to glasna poslovna manjina koja je svjesna i ponosna time što apsolutno odudara od tradicionalnih ekonomskih pravila. Budućnost izgleda nosi sa sobom pregršt iznenađenja!

mr. sc. Ratka Jurković

Izvor: www.svanconsulting.com