Kalkulator plaće
Prijava
Traži
HR
EN
DE
Bolovanje je pravo koje zaposlenicima omogućuje izostanak s posla kada zbog bolesti, ozljede ili drugih opravdanih razloga nisu sposobni obavljati svoje radne obveze.
Osim vlastitog zdravstvenog stanja, razlog za otvaranje bolovanja može biti i njega bolesnog djeteta ili člana obitelji, poput primjerice supružnika. Valja pritom istaknuti da tijekom privremene nesposobnosti za rad zaposlenik ostvaruje pravo na naknadu plaće, a visina i trajanje isplate ovise o razlogu bolovanja te pravilima propisanim Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Potonje mnogima može biti zbunjujuće pa smo tim povodom pripremili vodič za bolovanje u kojemu donosimo pojedinosti o tome tko ima pravo na naknadu, kada se otvara bolovanje i koja su najvažnija pravila koja zaposlenici trebaju znati.
Što je bolovanje?
Kako smo ranije istaknuli, bolovanje ili privremena nesposobnost za rad definira se kao odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede, odnosno drugih okolnosti radi kojih je osoba spriječena izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu.
Valja odmah istaknuti da dužinu trajanja privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad ilitiga bolovanja utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite. Osim toga, bolovanje mogu preporučiti i specijalist određene grane medicine, primarni stomatolog ili pedijatar, no u ovlasti je liječnika obiteljske medicine hoće li prihvatiti ili neće taj prijedlog. Bolovanja za trudnice i bolesti vezane uz ginekologiju otvara i kontrolira primarni ginekolog.
Bolovanje se pritom određuje u skladu s međunarodnom klasifikacijom bolesti i preporučenom duljinom trajanja bolovanja za svako stanje i bolest liječnik obiteljske medicine donosi odluku o trajanju bolovanja u specifičnoj situaciji, ovisno i o tijeku oporavka.
Kako ‘otvoriti’ bolovanje?
Kada zaposlenik zbog bolesti, ozljede ili drugog opravdanog razloga nije sposoban raditi, potrebno je što prije obavijestiti poslodavca o otvaranju bolovanja. Nakon pregleda liječnik utvrđuje privremenu nesposobnost za rad te izdaje potvrdu s procjenom trajanja bolovanja.
Prema pravilima, zaposlenik je dužan najkasnije u roku od tri dana dostaviti poslodavcu liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad, kao i informaciju o očekivanom trajanju izbivanja s posla.
Pravovremena prijava bolovanja važna je kako bi zaposlenik ostvario pravo na naknadu plaće i izbjegao moguće administrativne probleme.
Tko plaća bolovanje?
Kod standardnog bolovanja zbog bolesti ili ozljede radnika, naknadu plaće tijekom prvih 42 dana isplaćuje poslodavac iz vlastitih sredstava. Za radnike koji imaju status osobe s invaliditetom rada taj rok je kraći i traje sedam dana. Ako bolovanje potraje dulje od toga, poslodavac i dalje tehnički isplaćuje naknadu zaposleniku, ali ima pravo tražiti povrat sredstava od HZZO-a.
Drugačija pravila vrijede kada je riječ o njezi člana uže obitelji, poput djeteta ili supružnika. U tim slučajevima trošak naknade od prvog dana ide na teret HZZO-a. Za njegu djeteta mlađeg od sedam godina naknada iznosi 100 posto osnovice, dok se za dijete starije od sedam godina najčešće isplaćuje 70 posto osnovice. Pravo na bolovanje zbog njege supružnika ili punoljetnog djeteta također postoji, ali je vremenski ograničeno.
Kod ozljede na radu ili profesionalne bolesti zaposlenik u pravilu ostvaruje pravo na naknadu u visini 100 posto osnovice, a trošak također snosi HZZO. Posebna pravila primjenjuju se i kod komplikacija u trudnoći te drugih specifičnih situacija, gdje visina naknade i trajanje bolovanja ovise o zakonskim uvjetima i medicinskoj dokumentaciji.
Tko ima pravo na 100 posto osnovice?
U određenim situacijama zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini 100 posto osnovice. Prema pravilima HZZO-a, to se odnosi na komplikacije povezane s trudnoćom i porodom, njegu oboljelog djeteta mlađeg od sedam godina, priznatu ozljedu na radu ili profesionalnu bolest, kao i slučajeve izolacije zbog zaraznih bolesti ili statusa kliconoše.
Pravo na punu naknadu ostvaruje se i kod transplantacije živog tkiva ili organa u korist druge osobe. Ipak, važno je znati da se pravila razlikuju ovisno o razlogu bolovanja pa kod nekih slučajeva postoji ograničenje maksimalnog mjesečnog iznosa naknade, dok kod drugih takav limit nije propisan. Zato se prilikom obračuna bolovanja ne gleda samo postotak naknade, nego i konkretna osnova zbog koje je bolovanje otvoreno.
Ako je osoba nezadovoljna odlukom svojeg liječnika o neotvaranju bolovanja ili preranom prestanku bolovanja, ima pravo na mišljenje i ocjenu liječničkog povjerenstva HZZO-a (liječnička komisija za bolovanja) koji će izvršiti pregled osiguranika.
Izvor fotografija: Pexels
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
