Referendum o Zakonu o radu propada zbog neuvezanih potpisnih lista?

Zakon o referendumu prekršen je i stoga što ni na jednom popisnom mjestu popisne liste nisu bile označene rednim brojevima, nego je numeriranje provedeno naknadno, tako da od 294 sveska samo u njih 13 nije bilo prepravljanja rednih brojeva.

Inicijativa sindikata za raspisivanje referenduma o prijedlogu izmjena Zakona o radu mogla bi propasti zbog toga što pri skupljanju potpisa nisu potpuno poštivane odredbe Zakona o referendumu. U četvrtak su na sjednici Vlade predstavljena izvješća o provjeri potpisa koju su proveli ministarstva uprave i unutarnjih poslova, prema kojima je od 815.826 potpisa za 717.149 osoba utvrđeno da imaju status birača.

Od preostalih 92.229 osoba, njih 60.967 imalo je pogrešno upisan JMBG, 14.702 birača upisala su se više puta, za 9482 osobe su ime ili prezime bili nečitki, 810 ih je bilo maloljetnih, 171 stranac, a za 56 potpisanih je utvrđeno da su umrli. Podaci o imenu, prezimenu i JMBG-u ispisani su istom rukom za 90.800 osoba, za 89.659 osoba istom je rukom ispisan JMBG, a za 6900 osoba postoji vjerojatnost da ih je potpisala ista osoba.
Za 356.358 osoba je utvrđeno da se nisu potpisivali na najbližim potpisnim mjestima, nego u mjestima gdje je bilo upitno da su boravili.

»Kad bi se ti podaci uzeli u obzir, 300.000 potpisa bio bi okviran broj onih za koje ne možemo unaprijed tvrditi da nešto nije bilo u redu s njihovim potpisima«, kazao je ministar uprave Davorin Mlakar. Kako bi referendum bio raspisan, potrebno je da ga podrži deset posto birača, ili oko 450.000 osoba.

Zakon o referendumu prekršen je i stoga što ni na jednom popisnom mjestu popisne liste nisu bile unaprijed uvezane i označene rednim brojevima, nego je numeriranje provedeno naknadno, tako da od 294 sveska samo u njih 13 nije bilo prepravljanja rednih brojeva. Potpisi su skupljani i na mjestima koja nisu bila prijavljena i ondje gdje se to nije smjelo.

Odluku o raspisivanju referenduma donosi Sabor, a o izvješćima će se prethodno očitovati Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
»Ovo je samo izvješće dvaju ministarstava da se vidi je li sve provedeno prema Zakonu o referendumu i drugim zakonima, a što će u konačnici biti na referendumu, hoće li se raspisati ili donijeti se druga odluka, neka odluči i zaključi Sabor. Vlada danas šalje gole činjenice, a one su zanimljive«, kazala je premijerka Jadranka Kosor, najavivši promjene Zakona o referendumu, jer je utvrđeno da »ima praznina«.

Matijašević: Dokaz apsolutističkog vladanja
»Presmiješno je da se hrvatska Vlada, u vrijeme kad se raspada gospodarstvo i građani jedva spajaju kraj s krajem, bavi takvim glupostima, kao što je, na primjer, pitanje koliko građana u vrijeme sezone nije bilo u mjestu stanovanja. Što to znači, da hrvatski građani nemaju slobodu kretanja, ili da im Vlada to želi ograničiti?! To je samo dokaz njihovog apsolutističkog vladanja i onemogućavanja prava da se provede na demokratski način izražena volja građana«, komentira Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a i jedan od sindikalnih čelnika koji su inicirali i organizirali potpisivanje građana za referendum o izmjenama Zakona o radu.
»To što je o potpisima da nas izjavila Vlada je ispod svih razina i zapravo se ne da komentirati, pogotovo ako uzmete u obzir činjenicu da je za 729.000 potpisa utvrđeno da su JMBG i OIB u skladu s evidencijom MUP-a. Toplo se nadam da Hrvatski sabor, koji je mjerodavan za odgovor, neće odreagirati na jednaki način. Ako odreagira, naći ćemo načina da odgovorimo na to«, kaže Matijašević. U tom slučaju, dodaje, sindikati će građane pozvati na organizirani otpor, zahtjev za smjenom Vlade, odnosno na to da podrže zahtjev za izvanredne izbore i »svrgnu one koji, očito, nisu za demokraciju«. [M.M.]

Leko: Vlada nema pravo ignorirati volju građana
Komentirajući tvrdnje iz Vlade o brojnim nepravilnostima u prikupljanju potpisa za referendum o izmjenama Zakona o radu, SDP-ov saborski zastupnik i potpredsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Josip Leko kaže da Vlada nema pravo ignorirati volju građana. »Vlada, kao prvo, nije bila precizna u svojim stajalištima i nije jasno rekla jesu li potpisi valjani ili nisu«, kaže Leko i dodaje kako je uvjeren da Vlada mora respektirati mišljenje građana i njihove potpise bez obzira jesu li formalno-pravno valjani, odnosno je li netko potpis za referendum dao, primjerice, u Zagrebu ili Samoboru. Mislim da nije važno ni, naglašava, je li potpisao netko tko, na primjer, ima osobnu iskaznicu, ali još nema pravo glasa. »Mislim da se ne može ignorirati ni jedan potpis bez obzira je li formalno valjan, no ova vlada je već propustila pokazati da je osjetljiva na volju i potrebe građana«, kaže Leko te ističe kako bi svakom saborskom zastupniku trebalo omogućiti da sam provjeri to što o valjanosti potpisa govori Vlada. [I. K.]

Sindikati odustaju od božićnica i darova za djecu?
Predstavnici Vlade i sindikata javnih službi u četvrtak su se približili dogovoru o primjeni prava iz temeljnoga kolektivnog ugovora. Vlada je odustala od toga da se u odredbi po kojoj se ugovor može raskinuti u slučaju iznimno promijenjenih gospodarskih okolnosti navedu i fiskalne okolnosti, što je bio razlog neuspjeha zadnjega kruga pregovora potkraj srpnja. Za božićnice, troškove prijevoza i dar za djecu iz proračuna se izdvaja oko 650 milijuna kuna, a predsjednik Sindikata liječnika Ivica Babić najavio je mogućnost da sindikati odustanu od tih prava. »Treba se znati kuda odlazi novac kojeg se odričemo. Ako je nužno nekome dati, onda se treba znati kome se daje, a mi svoja sredstva želimo usmjeriti prema nezaposlenima«, rekao je Babić, dok je ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta najavio da će se razgovori nastaviti idući tjedan i da su još preostali detalji. [Ma. L.]

Dr. Musa: Treba biti fleksibilan, riječ je ustavnom pravu građana
Vlada neutemeljeno osporava 300.000 potpisa za referendum zato što građani nisu dali potpis u svojoj izbornoj jedinici, jer zakon to ne traži, objašnjava dr. Anamarija Musa sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, dodajući kako bi tek u slučaju održavanja referenduma građani svoj glas za određenu opciju trebali dati tamo gdje su upisani u birački popis. U fazi prikupljanja potpisa nema zapreka da se, primjerice, netko iz Splita za referendum potpiše u Zagrebu, kaže Musa. Po zakonu, dodaje, nevažeći su potpisi koje je dala maloljetna osoba, stranac, ili je upisan pogrešan JMBG, ako je potpis nečitak, ili se netko potpisao više puta. To što se potpisi smatraju nezakonitima jer nisu uvezani, nego su na listovima papira, je »traženje dlake u jajetu« - traži se izlika za neodržavanje referenduma, kaže Musa. Istina, zakon kaže da se potpisi moraju dati na uvezanim listovima, ali to se može otkloniti naknadnim uvezivanjem. Musa ističe kako kod ovakvih građanskih inicijativa treba biti fleksibilan, jer je pravo na referendum ustavno pravo građana. Smatra da bi Sabor dvojbe oko tehnikalija za provedbu referenduma trebao otkloniti tako da traži tumačenje Ustavnog suda. Rok je 30 dana. (B.B.)