Kalkulator plaće
Prijava
Traži
HR
EN
DE
Gotovo svaki četvrti zaposlenik u srednjoj fazi karijere suočava se s dugotrajnom profesionalnom stagnacijom, pokazuju podaci istraživanja koje su proveli renomirana Škola za stručne studije Sveučilišta New York (NYU) i Institut Burning Glass.
Inače, srednja faza karijere odnosi se na razdoblje nakon otprilike deset godina radnog iskustva, kada zaposlenik već ima razvijene profesionalne kompetencije i značajno iskustvo u svojoj struci
Riječ je o zaposlenicima koji najmanje pet godina nisu ostvarili promaknuće ili značajnije povećanje plaće, unatoč tome što su nastavili raditi i stjecati profesionalno iskustvo. Takav zastoj može imati ozbiljne posljedice za njihov daljnji razvoj, osobito ako ga na vrijeme ne prepoznaju. Ovaj fenomen ima i svoje poprilično zvučno ime. Radi se o takozvanom career plateau, odnosno profesionalnoj stagnaciji. Pojam opisuje razdoblje u kojem zaposlenik doseže određenu razinu karijere nakon koje mogućnosti napredovanja postaju ograničene ili njegov posao prestaje pružati prilike za stjecanje novih znanja i vještina.
Što je career plateau?
U organizacijskoj psihologiji razlikuju se dva osnovna oblika profesionalne stagnacije. Prvi je hijerarhijska stagnacija (hierarchical plateau), koja nastaje kada zaposlenik više nema realnih mogućnosti za napredovanje na višu poziciju. Razlozi mogu biti ograničen broj rukovodećih mjesta, organizacijska struktura poduzeća ili nedostatak otvorenih pozicija.
Drugi oblik odnosi se na stagnaciju sadržaja posla (job content plateau). Pojavljuje se kada radni zadaci postanu predvidljivi, zaposlenik prestane usvajati nova znanja i više nema priliku razvijati svoje kompetencije. Pritom njegova formalna pozicija može ostati nepromijenjena, iako se osjećaj profesionalnog zastoja može pojaviti i kod zaposlenika koji su prethodno napredovali.
Razlika je važna jer izostanak promaknuća sam po sebi ne mora nužno značiti da je nečija karijera naprosto prestala napredovati. Zaposlenik može godinama ostati na istoj poziciji, a istodobno razvijati specijalistička znanja, preuzimati složenije projekte i povećavati svoju vrijednost na tržištu rada. S druge pak strane, promaknuće ne jamči profesionalni razvoj ako novi posao ne donosi prilike za učenje i stjecanje iskustva.
Kako prepoznati da ste zapeli u karijeri?
Kvaka je u tomu da se profesionalna stagnacija često razvija postupno, zbog čega ju je teško razlikovati od uobičajenih razdoblja sporijeg napredovanja. Jedan od pokazatelja može biti dugotrajan izostanak promjena u plaći i odgovornostima, osobito kada zaposlenik kontinuirano ostvaruje dobre rezultate.
Prema podacima koje prenosi Forbes, zaposlenici koji su kasnije doživjeli zastoj u karijeri tijekom prvih deset godina rada ostvarili su u prosjeku 1,5 promaknuća i rast plaće od 45 posto. Njihovi kolege koji su nastavili napredovati ostvarili su prosječno 1,9 promaknuća i rast plaće od 66 posto. Razlike pokazuju kako se profesionalna stagnacija može početi razvijati znatno prije nego što zaposlenik postane svjestan problema.
Osim financijskih pokazatelja, važno je razmotriti i sadržaj svakodnevnog rada. Ako zaposlenik mjesecima ili godinama obavlja gotovo identične zadatke, rijetko se susreće s novim izazovima i nema jasnu predodžbu o mogućnostima razvoja, postoji vjerojatnost da je dosegnuo određenu profesionalnu granicu. Posebno je problematična situacija u kojoj poslodavac kontinuirano povećava očekivanja i radno opterećenje, a pritom ne osigurava odgovarajuće priznanje, razvojne mogućnosti ili povećanje primanja. Dodatne odgovornosti tada mogu stvoriti privid napretka, iako se zaposlenikov položaj dugoročno ne mijenja.
Profesionalna stagnacija ili career plateau utječe i na zadovoljstvo poslom
Posljedice ovakvog zastoja nisu ograničene na sporiji rast plaće ili izostanak promaknuća. Metaanaliza objavljena 2022. godine u znanstvenom časopisu Journal of Vocational Behavior, koja je obuhvatila 126 neovisnih istraživačkih uzoraka, pokazala je povezanost subjektivnog osjećaja profesionalne stagnacije s nižim zadovoljstvom poslom, slabijom radnom angažiranošću i manjom organizacijskom predanošću.
Istraživači su utvrdili i povezanost s psihološkim stresom, osjećajem nesigurnosti zaposlenja te izraženijom namjerom napuštanja organizacije. Pritom su negativne povezanosti sa zadovoljstvom i angažiranošću uglavnom bile snažnije kod stagnacije sadržaja posla nego kod hijerarhijske stagnacije. Ovakvi nalazi nam upućuju na važnost kontinuiranog profesionalnog razvoja, čak i kada promaknuće nije izgledno. Dugotrajno obavljanje poznatih zadataka može smanjiti motivaciju zaposlenika, osobito ako ne vidi na koji način postojeće iskustvo doprinosi njegovim budućim karijernim mogućnostima.
Ipak, svaki osjećaj usporavanja karijere ne mora značiti da je zaposlenik doista dosegnuo profesionalnu granicu. Harvard Business Review upozorava da zaposlenici ponekad prerano zaključuju kako njihov profesionalni razvoj ne ide u željenom smjeru. Nerealna očekivanja o brzini napredovanja i uspoređivanje s kolegama mogu dodatno pojačati osjećaj nezadovoljstva.
U tom kontekstu jako je važno strateško strpljenje, odnosno realistične procjene vremena potrebnog za ostvarivanje profesionalnih ciljeva i prepoznavanja manjih pomaka koji prethode većim rezultatima.
Može li se profesionalna stagnacija prevladati bez promjene posla?
Prepoznavanje stagnacije, dakako, prvi je korak prema procjeni mogućnosti daljnjeg razvoja. Zaposlenik pritom može analizirati kako su se tijekom posljednjih nekoliko godina mijenjali njegova plaća, odgovornosti, kompetencije i mogućnosti napredovanja.
Važnu ulogu ima i razgovor s nadređenima. Umjesto oslanjanja na neodređena obećanja o budućem promaknuću, korisnije je zatražiti konkretne informacije o kriterijima napredovanja, potrebnim kompetencijama i vremenskom okviru u kojem se može očekivati promjena.
Međutim, odgovornost za profesionalni razvoj ne može se promatrati isključivo iz perspektive zaposlenika. Poslodavci također oblikuju uvjete u kojima pojedinci mogu razvijati svoje potencijale. Naime, organizacije trebaju (ili bi trebale) omogućiti različite oblike profesionalnog napretka, osobito kada hijerarhijsko promaknuće nije dostupno. To može uključivati sudjelovanje u projektima drugih odjela, razvoj novih kompetencija, veću autonomiju ili odgovarajuće financijsko priznanje. Važno je pritom zaposlenicima transparentno objasniti postojeća organizacijska ograničenja.
Promjena poslodavca također može biti opravdana opcija, osobito kada su mogućnosti internog razvoja dugoročno ograničene. Prije takve odluke korisno je istražiti potražnju za vlastitim kompetencijama i procijeniti koje bi nove pozicije omogućile daljnje profesionalno usavršavanje. Osim toga, valja istaknuti da profesionalna stagnacija ne mora nužno biti posljedica nedostatka ambicije, zalaganja ili sposobnosti. Na njezinu pojavu utječu organizacijska struktura, dostupnost razvojnih prilika i očekivanja samih zaposlenika. Pravodobno prepoznavanje tih okolnosti omogućuje realniju procjenu vlastitog položaja i donošenje odluka o daljnjem razvoju karijere.
Ako procijenite da su vaše mogućnosti napredovanja kod trenutačnog poslodavca ograničene, na portalu posao.hr možete istražiti aktualne oglase za posao i provjeriti koje se prilike otvaraju u vašem području stručnosti.
Izvor fotografija: Unsplash
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
