Kalkulator plaće
Prijava
Traži
HR
EN
DE
Diploma s prestižnog fakulteta više nije jamstvo brzog zaposlenja, ali ni jedini kriterij prema kojem poslodavci procjenjuju kandidate. Ranije je bilo dovoljno završiti fakultet, odraditi eventualno jednu do dvije stručne prakse i posao vam je bio gotovo osiguran. Danas se, međutim, tržište rada znatno promijenilo.
Uz stručna znanja, brzu i jednostavnu mogućnost prilagodbe novim radnim okruženjima, kao i sposobnost rješavanja problema te posjedovanje kvalitetnih komunikacijskih vještina i spremnost za učenje; posao iz snova i dalje nije tako jednostavno dobiti.
Što su to vještine budućnosti?
Drugim riječima, traže se ljudi koji se mogu nositi s promjenama koje donosi moderno tržište rada, a promjena pritom ne nedostaje. Razvoj umjetne inteligencije, automatizacija, digitalizacija i nove organizacije rada mijenjaju gotovo svaku industriju, zbog čega se mijenjaju i kompetencije koje će biti tražene u godinama pred nama.
Shodno tomu, sve se više govori o takozvanim vještinama budućnosti. Riječ je o skupu znanja i osobnih kompetencija koje studentima mogu dati važnu prednost pri ulasku na tržište rada.
Međutim, u tom kontekstu postoji jedno izuzetno važno pitanje, a ne odnosi se isključivo na to “koje će vještine biti tražene u budućnosti”. Odnosi se, pak, na pitanje tko će iste određivati. Konkretnije, ono što jednom poslodavcu predstavlja ključnu kompetenciju, drugome možda neće biti prioritet.
Googleova studija plastično to pojašnjava na konkretnom primjeru: roditelji učenika u zemlji u razvoju možda će najviše cijeniti vještine koje će njihovom djetetu omogućiti uspjeh u globalnom digitalnom gospodarstvu. S druge pak strane, vlada te zemlje mogla bi dati prednost vještinama koje potiču industrijski razvoj nacionalnog gospodarstva, dok bi samo dijete možda najviše željelo razvijati vještine koje potiču umjetničko izražavanje.
Osim toga, Googleov izvještaj o budućnosti obrazovanja i vještinama potrebnima za budućnost rada, pokazuje da takvi prioriteti nisu nužno trajni. Svava Bjarnason, viša stručnjakinja za obrazovanje pri Međunarodnoj financijskoj korporaciji (IFC), članici Svjetske banke, ističe da je vrlo teško predvidjeti kakve će ambicije pojedina država imati čak i u razdoblju od deset godina. Kao primjer navodi Bliski istok, gdje su se razvojni prioriteti u samo nekoliko godina značajno promijenili, zbog čega je teško procijeniti koji će skup vještina biti najvažniji u budućnosti.
Koje su to vještine onda ‘vještine budućnosti’?
Student koji planira karijeru u tehnološkom sektoru možda će najveću vrijednost vidjeti u digitalnim znanjima i analitičkom razmišljanju, dok će nekome tko se bavi kreativnim industrijama važnije biti razvijanje originalnosti, komunikacije i sposobnosti stvaranja novih ideja.
Upravo zato nije moguće napraviti konačan popis vještina koje će jamčiti uspjeh za sve buduće poslove. Tržište rada mijenja se pod utjecajem tehnologije, društvenih okolnosti i gospodarskih potreba, a ono što je danas prednost, sutra može postati osnovni standard. Ono što se ipak izdvaja kao zajednički nazivnik jest sposobnost prilagodbe. Ljudi koji znaju učiti, povezivati različita znanja i snalaziti se u novim situacijama lakše će odgovarati na izazove budućnosti.
Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma "Future of Jobs", gotovo 40 posto ključnih vještina potrebnih na radnom mjestu promijenit će se do 2030. godine, a najveći pokretači tih promjena bit će umjetna inteligencija, automatizacija i zelena tranzicija. Među najvažnijim vještinama budućnosti sve više se ističu one povezane s naprednim kognitivnim sposobnostima i ljudskom prilagodljivošću, dok rutinski tehnički zadaci postaju sve manje presudni.
Konkretan popis
Analitičko razmišljanje postaje sve važnije jer zaposlenici moraju znati razumjeti velike količine informacija, prepoznati obrasce i na temelju podataka donositi kvalitetne odluke. Jednako važna bit će i kreativnost, odnosno sposobnost stvaranja novih ideja, pronalaženja drugačijih rješenja i inoviranja u područjima u kojima tehnologija još uvijek ne može zamijeniti ljudsku perspektivu.
Uz to, budući zaposlenici morat će razvijati otpornost i prilagodljivost jer se način rada, alati i potrebe tržišta mijenjaju brže nego prije. Sposobnost brzog učenja, prihvaćanja promjena i snalaženja u nepoznatim situacijama postaje jedna od ključnih prednosti. Upravo zato sve se više naglašava važnost cjeloživotnog učenja, i to kao dio stalne profesionalne navike koja omogućuje ljudima da ostanu konkurentni tijekom cijele karijere.
Važnu ulogu imat će i liderske te socijalne vještine. Sposobnost komunikacije, motiviranja drugih, donošenja odluka i vođenja s empatijom postaje jednako važna kao i stručna znanja. Drugim riječima, budućnost rada neće pripadati samo onima koji najbolje razumiju tehnologiju, već onima koji znaju povezati tehnološke mogućnosti s ljudskim sposobnostima.
Izvor fotografija: Unsplash, Pexels
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
