Kalkulator plaće
Prijava
Traži
HR
EN
DE
Minimalna plaća u Hrvatskoj od 1. siječnja 2027. godine iznosit će 1.130 eura bruto, dok će minimalna studentska satnica porasti na 7,06 eura neto. Promjene donose veće zakonski zajamčene primitke radnicima i studentima, a paralelno se priprema još jedna važna novost, priznavanje studentskog rada u mirovinski staž. Donosimo sve detalje na jednom mjestu.
Vlada Republike Hrvatske donijela je krajem listopada Uredbu o visini minimalne plaće za 2027. godinu, a kojom je potvrđeno novo povećanje najnižeg iznosa koji poslodavci smiju isplaćivati zaposlenicima za puno radno vrijeme. Riječ je o povećanju od 80 eura bruto u odnosu na 2026. godinu, odnosno o godišnjem rastu od 7,6 posto.
Odluka se neposredno odnosi na približno 50.000 radnika koji primaju minimalnu plaću, ali njezin učinak uvelike obuhvaća i studentsko tržište rada. Naime, minimalna studentska satnica zakonski je povezana s iznosom minimalne bruto plaće, zbog čega će i studenti od početka iduće godine imati pravo na veću naknadu za svoj rad. Konkretnije, prema Zakonu o obavljanju studentskih poslova, minimalna naknada za obavljanje studentskih poslova po satu izračunava se tako da se iznos minimalne brutoplaće, sukladno posebnome propisu, podijeli sa 160.
Koliko će iznositi minimalna plaća u 2027. godini?
Prema Uredbi objavljenoj u Narodnim novinama, minimalna bruto plaća od 1. siječnja do 31. prosinca 2027. iznosit će 1.130 eura, dok je u 2026. godini iznosila 1.050 eura.
Važno je pritom razlikovati bruto i neto iznos. Propisanih 1.130 eura predstavlja bruto plaću, a ne iznos koji će radnik primiti na svoj račun. Podsjećamo, neto plaća ovisi o obveznim doprinosima, poreznim olakšicama i drugim okolnostima koje utječu na obračun plaće.
Povećanje je dio višegodišnjeg trenda rasta minimalnih primanja. Prema podacima koje je objavila Vlada, minimalna bruto plaća 2016. godine iznosila je 414 eura. Usporedimo li taj iznos s onim predviđenim za 2027., riječ je o nominalnom povećanju od 173 posto, odnosno realnom rastu od 97 posto nakon uračunavanja inflacije.
Ipak, rast minimalne plaće potrebno je promatrati i u odnosu na ostala primanja. Ministar rada Alen Ružić naveo je da bi novi minimalac, prema podacima za srpanj 2026., predstavljao 52,24 posto prosječne bruto plaće i 60,98 posto medijalne bruto plaće. Takva usporedba pokazuje položaj najniže zakonski dopuštene plaće unutar ukupne raspodjele primanja, dok stvarno poboljšanje životnog standarda ovisi i o kretanju cijena te troškovima života.
Što povećanje minimalca znači za poslodavce?
Rast minimalne plaće istodobno povećava troškove rada poslodavcima koji zaposlenicima isplaćuju najniža primanja.
Kako bi ublažila neposredan financijski učinak povećanja, Vlada je najavila nastavak kompenzacijskih mjera putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Prema najavljenom modelu, poslodavci koji isplaćuju minimalnu plaću i podnesu zahtjev moći će ostvariti nadoknadu razlike između dosadašnjeg i novog bruto minimalca za prva tri mjeseca 2027. godine.
Mjera bi trebala olakšati prilagodbu novim troškovima, osobito poslodavcima kod kojih plaće čine značajan dio poslovnih rashoda.
Minimalna studentska satnica 2027. raste na 7,06 eura
Povećanje minimalne plaće donosi i novu minimalnu naknadu za studentski rad. Prema odluci Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, minimalna studentska satnica od 1. siječnja 2027. iznosit će 7,06 eura neto, umjesto dosadašnjih 6,56 eura.
Za studenta koji tijekom mjeseca odradi 80 sati, nova satnica znači najmanje 564,80 eura, odnosno 40 eura više nego prema ovogodišnjem minimumu. Za 160 odrađenih sati razlika iznosi 80 eura.
Studentski rad pritom podliježe i posebnim pravilima o uvećanju naknade. Za rad nedjeljom, noću, prekovremeno i tijekom državnih blagdana studenti imaju pravo na 50 posto veću satnicu, što bi prema novom minimumu iznosilo najmanje 10,59 eura po satu.
Studentski rad mogao bi se uskoro priznavati i u mirovinski staž
No, uz povećanje studentske satnice, priprema se i promjena koja bi studentskom radu mogla dati dodatnu dugoročnu vrijednost. Ministarstvo rada predstavilo je prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju prema kojem bi studenti za svakih 1.000 sati rada preko studentskog ugovora ostvarili šest mjeseci dodanog mirovinskog staža.
Podsjetimo, tijekom studiranja mogli bi prikupiti najviše dvije godine takvog staža, za što bi trebali odraditi ukupno 4.000 sati. Sati bi se zbrajali tijekom studiranja, neovisno o tome jesu li studenti radili kontinuirano ili povremeno.
Predloženi model mogao bi povećati buduću mirovinu za najviše šest posto, bez dodatnih doprinosa ili povećanja troškova studentskog rada. Važno je pritom naglasiti da bi dodani staž služio povećanju iznosa mirovine, a ne ranijem ispunjavanju uvjeta za umirovljenje.
No, za razliku od već potvrđenog povećanja minimalne plaće i studentske satnice, priznavanje studentskog rada u mirovinski staž zasad je još uvijek tek zakonski prijedlog. Njegova će primjena ovisiti o konačnom usvajanju novih pravila.
Izvor fotografija: Kaboom pic, Canva
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
