Kalkulator plaće
Prijava
Traži
HR
EN
DE
Generacija Z godinama nosi reputaciju generacije koja od poslodavaca očekuje maksimalnu fleksibilnost, mogućnost rada na daljinu i slobodu organizacije vlastitog radnog vremena. Međutim, najnovije istraživanje pokazuje da su njihove stvarne preferencije nešto drukčije.
Mladi zaposlenici, naime, žele provoditi više vremena u uredu nego milenijalci, a razlozi za takvu odluku otkrivaju zanimljive promjene u načinu na koji doživljavaju posao i profesionalni razvoj.
Prema istraživanju konzultantske tvrtke Savills, pripadnici generacije Z htjeli bi raditi iz ureda prosječno 3,4 dana tjedno. Za usporedbu, mlađi milenijalci preferiraju 3,2 dana, stariji milenijalci 3,3 dana, dok pripadnici generacije X i baby boomeri navode prosječno 3,5 dana.
Istraživanje je provedeno u rujnu 2026. na globalnom uzorku od 645 ispitanika različitih generacija. Iako rezultati nisu reprezentativni za cjelokupnu svjetsku radnu populaciju, pružaju zanimljiv uvid u promjene generacijskih očekivanja. Primjerice, osim preferencija glede dolaska u ured, ovo je istraživanje pokazalo da generacija z želi uvijek stabilnu internetsku vezu u uredu, a koji bi pak preferabilno trebao biti u blizini linija javnog prijevoza, teretana i studija za pilates.
Zašto generacija Z sve više cijeni rad iz ureda?
Na prvi pogled, rezultati djeluju pomalo paradoksalno. Generacija koja je odrasla uz digitalne tehnologije i kojoj su virtualni oblici komunikacije sastavni dio svakodnevice pokazuje izražen interes za fizičko radno okruženje.
Objašnjenje se dijelom krije u profesionalnoj fazi u kojoj se njezini pripadnici nalaze.Naime, za zaposlenike koji tek započinju karijeru, ured može predstavljati važan prostor za usvajanje znanja, izgradnju profesionalnih odnosa i razumijevanje nepisanih pravila poslovnog svijeta. Razgovor s iskusnijim kolegom, sudjelovanje na sastanku ili prilika da neposredno promatraju način donošenja odluka mogu imati značajnu vrijednost koju je teže ostvariti isključivo putem digitalnih kanala.
Stručnjaci iz Savillsa pritom ističu još jedan zanimljiv čimbenik. Velik dio generacije Z svoje je formativne godine proveo tijekom pandemijskih ograničenja, kada su obrazovanje, druženja i prvi profesionalni kontakti bili preseljeni u virtualno okruženje.
Moguće je stoga da dio mladih danas upravo u fizičkom radnom prostoru prepoznaje priliku za iskustva koja su im tijekom tog razdoblja bila ograničena i zapravo gotovo onemogućena.
Rad od kuće je poželjan, ali mladi traže ravnotežu
Ipak, valja naglasiti da veći interes za rad iz ureda ne znači nužno da generacija Z želi odustati od fleksibilnosti. Naprotiv, rezultati istraživanja pokazuju da svi ispitani pripadnici ove generacije ravnotežu između privatnog i poslovnog života smatraju umjereno ili iznimno važnom.
Slične rezultate donosi i Gallupovo istraživanje iz srpnja 2025., koje pokazuje da su pripadnici generacije Z u SAD-u sve manje zainteresirani za rad isključivo od kuće nego li pripadnici starijih generacija.
Samo 23 posto ispitanih pripadnika generacije Z preferira potpuno udaljeni rad, u usporedbi s 35 posto pripadnika svake od starijih generacija. Paralelno, čak 71 posto mladih najradije bi odabralo hibridni model rada, odnosno kombinaciju rada iz ureda i rada od kuće.
Zanimljivi su i podaci o produktivnosti. Dok 37 posto pripadnika generacije Z smatra da najbolje radi na daljinu, njih 32 posto najproduktivnije je u uredu, a 31 posto navodi da lokacija nema presudan utjecaj na njihovu učinkovitost.
Rezultati stoga upućuju na važnu razliku između želje za dolaskom u ured i spremnosti na svakodnevnu obveznu prisutnost. Mladim zaposlenicima važna je mogućnost izbora, osobito kada različite radne zadatke mogu kvalitetnije obavljati u različitim okruženjima.
Ured više nije samo mjesto na kojem se obavlja posao
Kako smo ranije spomenuli, kvalitetna internetska povezanost najvažnija je uredska pogodnost svim promatranim generacijama, dok mlađi zaposlenici posebno vrednuju dobru povezanost javnim prijevozom te blizinu teretana i drugih sadržaja povezanih sa zdravljem i rekreacijom.
Takve preferencije imaju i praktično objašnjenje. Čak 46 posto ispitanih pripadnika generacije Z putuje na posao 41 minutu ili dulje, što je najveći udio među promatranim generacijama.
Dugotrajno putovanje može značajno utjecati na organizaciju svakodnevice, zbog čega dostupnost ureda postaje važan dio ukupnog zaposleničkog iskustva. U tom kontekstu, suvremeni ured dobiva širu funkciju. Takvo okruženje posebno može koristiti zaposlenicima na početku karijere, kojima je pristup iskusnijim kolegama često jednako važan kao i formalno organizirana edukacija.
Što rezultati istraživanja znače za poslodavce?
Za poslodavce koji nastoje privući i zadržati mlade talente, ovi podaci otvaraju nekoliko važnih pitanja. Prije svega, prisutnost u uredu sama po sebi ne jamči kvalitetniju suradnju. Zaposlenik koji dolazi na radno mjesto, ali većinu dana provodi na virtualnim sastancima ili samostalno obavlja zadatke, možda neće ostvariti prednosti zbog kojih je uopće došao.
Posebno je važno uskladiti dolaske mlađih zaposlenika s prisutnošću njihovih mentora i iskusnijih članova tima. Upravo se u takvim susretima otvara prostor za spontano učenje, povratne informacije i razvoj profesionalnog samopouzdanja. Poslodavci bi zato trebali više pažnje posvetiti tome kako zaposlenici provode vrijeme u uredu i što time dobivaju, umjesto da se usredotoče isključivo na broj dana koje ondje provedu.
Jednako je važno izbjegavati pretpostavku da svi pripadnici iste generacije imaju identične potrebe. Generacijske razlike mogu biti koristan pokazatelj određenih trendova, ali individualne okolnosti, priroda posla i životne obveze i dalje snažno oblikuju zaposleničke preferencije.
Način rada utjecat će na odabir poslodavca
Rasprave o radu od kuće posljednjih su godina uglavnom bile usmjerene na produktivnost, troškove poslovanja i pravo zaposlenika na fleksibilnost. Nova istraživanja sugeriraju da toj raspravi treba dodati još jednu dimenziju, a to su profesionalne i društvene potrebe zaposlenika.
Za dio generacije Z ured predstavlja priliku za brže učenje, izgradnju odnosa i stjecanje iskustva koje se teško može svesti na raspored sastanaka u digitalnom kalendaru.
Izazov za poslodavce bit će stvoriti radno okruženje u koje zaposlenici žele dolaziti zbog konkretnih prednosti koje im pruža. Upravo bi kvaliteta tog iskustva, uz mogućnost fleksibilnog rada, mogla postati jedan od važnijih čimbenika pri odabiru budućeg poslodavca.
Izvor fotografija: Unsplash, Pexels
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
