Vrijeme je za rezove u javnoj upravi, sad će manje boljeti

Vrijeme je za rezove u javnoj upravi, sad će manje boljeti

Javne financije najbolji su dio ekonomske slike, ali u drugim područjima ne napredujemo.

Vikend za nama obilježila je vijest o povratku hrvatskog kreditnog rejtinga u agenciji Fitch Ratings na investicijsku razinu. To je druga od tri velike bonitetne kuće koja je ocijenila da je Hrvatska dovoljno sigurna zemlja za investitore i da nema tako izražene makroekonomske neravnoteže da bi eventualno ulaganje u njezin dug bio veći rizik za ulagače.

Još samo Moody’s drži rejting u tzv. smeću, ali i ta bi agencija trebala uskoro korigirati ocjene na bolje. Svako pozitivno ocjenjivanje pozitivna je vijest, ali dizanje kreditnog rejtinga ima dugoročne efekte na cijelu ekonomiju i ostvareno je u “pet do dvanaest”. Bonitetne kuće, točnije njihova ocjena, definiraju cijenu financiranja u cijeloj zemlji. Iako rejtinzi nisu u direktnoj vezi s formiranjem kamata u bankama ili pak na tržištima kapitala, oni presudno utječu na određivanje rizika zemlje koji je sastavni dio visine kamatne stope. Dokaz za to je da su se sve zemlje u našem okruženju koje imaju bolji rejting tijekom krize znatno jeftinije zaduživale, a posljedično su se i njihovim poduzetnicima i građanima nudili jeftiniji krediti.

Novac nam je i dalje skup Dok su se naše tvrtke zaduživale s kamatama iznad osam posto, tvrtke u Slovačkoj primjerice zbog kreditnog rejtinga imale su kamatu manju od pet posto, a to znači da su mogle više zaraditi ili imati konkurentniji proizvod. Građani u Austriji ili Njemačkoj stambeni kredit mogli su dobiti uz kamatu od dva posto, a Hrvati su plaćali i do šest posto, što im je ostavljalo manje novca u kućnom budžetu za potrošnju. S obzirom na to da živimo u vremenima jeftinog novca i velike količine likvidnosti na tržištu, kamate na kredite pale su i u Hrvatskoj, međutim, da se nismo vratili u investicijsku razinu, u srednjem roku bi nam prijetila nova eskalacija cijene duga. Ona je ovim rastom rejtinga ublažena, ali da bi se potpuno neutralizirao potencijalni rast cijene novca nužno je provesti dubinske reforme.

Makroekonomist Željko Lovrinčević tijekom posljednjih nekoliko godina upozorava da je kraj 2019. godine posljednja šansa za povratak među financijski stabilne zemlje. Osim svojevrsne zaštite od skoka kamata, investicijski status zemlje širi krug potencijalnih ulagača. Naime, kako pojašnjava Lovrinčević, većina financijskih investitora, od mirovinskih fondova izvan Hrvatske do osiguravajućih društava pa i ostalih ulagača, ne smije ulagati u zemlje sa statusom “smeća” pa je i u tom kontekstu ovo važna vijest. Kamata na hrvatski dug u ovom trenutku je samo 1,9 posto veća od one na njemački dug, ali iako je riječ o povijesno najnižoj kamati za Hrvatsku, u kontekstu drugih zemalja mi i dalje skupo plaćamo novac. Čak 14 zemalja u Europi ima negativnu kamatu na dug ročnosti pet godina, a četiri zemlje negativnu kamatu imaju i na obveznice s rokom dospijeća od deset godina. U prednost ih stavlja konkurentno gospodarstvo, a u tome Hrvatska i dalje kaska.

– Javne financije najbolji su dio ukupne slike, ali kad se pogledaju druga izvješća, vidljivo je da u odnosu na druge ne napredujemo, a to nećemo moći ni postići bez reformi – kaže Lovrinčević. Naime, država je ograničila troškove, kroz zamrzavanje rasta plaća i prebacivanje troška javnih ulaganja na EU fondove, ali nije provela reformu javne uprave, a u duljem roku takav pristup, upozorava Lovrinčević, može dovesti do urušavanja kvalitete zdravstva, obrazovnog sustava, odlaska stručnjaka iz pravosuđa i dodatnog pada kvalitete administracije. Zato poziva na strukturne reforme kako bi se zadržao pozitivan efekt koji je donijela fiskalna konsolidacija. Na reforme bi nas mogao prisiliti i proces uvođenja eura jer se očekuje da će Europska komisija postaviti Hrvatskoj uvjete za ulazak u eurozonu...

Ostatak vijesti pročitajte na vecernji.hr

Ponedjeljak, 10.06.2019. / Marina Šunjerga, vecernji.hr
Oglasnik grupacija:
posao.hr oglasnik.hr auti.hr edukacija.hr
Pomozite poboljšati Posao.hr Pošaljite nam svoje komentare