Vlada priprema radikalnu mjeru: ukinut će kvote za uvoz radne snage

Vlada priprema radikalnu mjeru: ukinut će kvote za uvoz radne snage

U Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava ovih su dana potvrdili kako se razgovara o ukidanju kvota za strane radnike, a takvo rješenje bi moglo zaživjeti već od iduće godine.

Suočeni s kroničnim nedostatkom radnika hrvatski poslodavci sve se glasnije zalažu za ukidanje kvota kojima je država ograničila zapošljavanje stranih državljana. U Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava ovih su dana Globusu potvrdili kako se razgovara o takvom rješenju koje bi moglo zaživjeti već od iduće godine po uzoru na neke druge države EU, pa i nama najbližu Sloveniju. Po tom, među hrvatskim gospodarstvenicima već prozvanom slovenskom modelu, poslodavac bi radnike određenih zanimanja, ako ih ne može naći preko Zavoda za zapošljavanje, mogao dovesti iz inozemstva, i to onoliko koliko mu treba

Danas je broj stranih radnika kojima je na zahtjev poslodavca država spremna izdati radnu dozvolu ograničen kvotama, što znači da je točno u broj propisano koliko se stranaca može zaposliti na određena deficitarna radna mjesta. Te su kvote, u skladu sa zahtjevima poslodavaca, u posljednjih nekoliko godina drastično povećane – s oko 9000 u 2017. na gotovo 39.000 u 2018. godini, da bi se, prilikom planiranja potreba za uvozom radne snage za ovu godinu, taj broj gotovo udvostručio na 65.000. No u nekim sektorima, ponajviše građevinarstvu i turizmu, ni to, očito, uskoro neće biti dovoljno da bi se zadovoljile potrebe za radnom snagom. Stoga tvrtke jedino rješenje vide upravo u ukidanju kvota za zapošljavanje stranaca u nadi da će ih tako lakše privući u Hrvatsku sa svih strana svijeta.

U razgovore o novim zakonskim rješenjima, doznajemo u Ministarstvu, uključeni su predstavnici države, poslodavaca, ali i sindikata koji načelno nisu oduševljeni uvozom radne snage jer smatraju da se time ruši cijena rada i da nije dobro da hrvatski državljani za boljim plaćama i uvjetima rada odlaze u inozemstvo dok k nama dolaze ljudi iz siromašnijih zemalja spremni raditi za niske plaće od samo nekoliko tisuća kuna. U Ministarstvu rada također uporno ponavljaju kako je glavni cilj postići što veću zaposlenost hrvatskih radnika. Poslodavce predstavlja Hrvatska gospodarska komora, koja je veliki zagovornik liberalizacije uvoza radne snage.

Prema najnovijim podacima MUP-a, koji je zadužen za izdavanje radnih i boravišnih dozvola, među strancima koji su ih dobili daleko su najbrojniji državljani BiH, kojima su lani izdane 17.953 dozvole, a ove je godine taj broj već i premašen. Slijede državljani Srbije, kojih je lani u Hrvatskoj radilo 11.644, a i ove će godine njihov broj rasti s turističkom sezonom. U značajnom je porastu broj radnika s Kosova – koji su treći najbrojniji – s prošlogodišnjeg 2151 na više od 4000 u samo prva tri ovogodišnja mjeseca. Slično je i s državljanima Albanije – lani ih je bilo 1286, a ove godine samo do sredine ožujka zaposleno ih je 1360. Među brojnijima su i radnici iz Sjeverne Makedonije, kojih je lani bilo 2283, a od udaljenijih zemalja najviše radnika stiže nam iz Ukrajine – 1234 prošle godine i 1040 u samo prva dva i pol mjeseca ove. U Hrvatskoj je lani radilo i 620 Kineza i 133 Rusa, 208 Crnogoraca…. Kada uzmemo u obzir samo državljane nabrojenih devet država koji su najbrojniji, ispada da su 2015. u Hrvatskoj bila zaposlena 1334 stranca, a 2018. njih 37.590, što znači da se uvoz radnika u samo tri godine povećao čak 28 puta. Teško je naći bolji pokazatelj koliko Hrvatska vapi za radnicima.

Policijska statistika pokazuje kako je u 2018. godini od mogućih 29.769 dozvola za novo zapošljavanje stranaca izdano 23.429, dok je od previđenih 50.100 za ovu godinu u prva četiri mjeseca zaposleno 19.516, čemu treba pridodati 15.000 stranca koji otprije imaju radne dozvole i samo ih produžuju. Kad gledamo po djelatnostima, najviše je stranaca lani u Hrvatskoj bilo zaposleno u graditeljstvu – 12.143 od 13.835 koliko ih je bilo predviđeno kvotom. Od ukupno predviđenih 7930, u turizmu i ugostiteljstvu je posao dobio 6671 strani državljanin. U metalskoj industriji moglo ih se dovesti 1800, a bilo ih je 1178. U prometu je radilo 1205 stranca od mogućih 1415. Slijede brodogradnja te prehrambena i prerađivačka industrija. Ni u jednoj djelatnosti, dakle, kvota nije bila dokraja ispunjena. U prva četiri mjeseca ove godine za graditeljstvo je izdano 10.336 radnih dozvola od predviđenih 17.800, za ugostiteljstvo 6179 od mogućih 15.611, u prometu 811 od 2314…

Podatak da je od početka ove godine, u samo četiri mjeseca, novih radnih dozvola izdano podjednako kao i tijekom cijele prošle godine potvrđuje da stranaca koji žele raditi u Hrvatskoj ima više nego ikada. Turistička sezona samo što nije počela i u narednih mjesec dana mogu se očekivati najveće gužve na MUP-ovim šalterima. Stoga je MUP, kako bi ubrzao rješavanje zahtjeva, od 15. travnja omogućio da se šalju i elektroničkim putem na posebne e-mail adrese svih 20 policijskih uprava i još 16 policijskih postaja u kojima je prošle godine i od početka ove godine vladala najveća navala. U MUP-u ističu kako poslodavcu koji podnese zahtjev e-mailom u roku od pet radnih dana odgovaraju je li zaprimljeni zahtjev potpun odnosno što je potrebno dopuniti, a po okončanju postupka ga telefonom ili e-mailom obavještavaju gdje i kada može preuzeti dozvolu rada i boravka za svog novog zaposlenika stranog državljanina.

U narednim mjesecima bi, doznajemo, prvi put u većem broju od barem nekoliko stotina, u Hrvatsku trebali stići radnici s Filipina koji su najviše zainteresirani za poslove u turizmu. Uza sve to poslodavci se i dalje žale da im je najteže naći kvalitetne radnike bez obzira na to odakle su iako tvrde da im nude puno bolje uvjete nego prijašnjih godina.

Članak je u skraćenom izdanju prenesen s portala: jutarnji.hr

Srijeda, 08.05.2019. / www.jutarnji.hr
Oglasnik grupacija:
posao.hr oglasnik.hr auti.hr edukacija.hr
Pomozite poboljšati Posao.hr Pošaljite nam svoje komentare