Prijava
Traži
Tehnološke promjene su prebrze pa se trebaju usredotočiti na stalna usavršavanja.
Iako se posljednje vrijeme puno pisalo o gospodarskoj neizvjesnosti i otpuštanjima u IT i tehnološkoj industriji, još uvijek je jedan od njihovih najvećih izazova zapošljavanje i zadržavanje talenata. Potvrđuje to i velika godišnja anketa Skillsofta u kojoj je više od pola IT stručnjaka otkrilo da će donekle (28%) i vrlo vjerojatno (25%) napustiti radno mjesto u sljedećoj godini.
Kao jedan od glavnih razloga ističu osjećaj nedovoljne plaćenosti, ali i nedostatak prilika za profesionalni razvoj. S druge strane, IT čelnici ističu da im je kod zaposlenika veliki problem nedostatak vještina jer su tehnološke promjene naprosto prebrze, zbog čega se nužno moraju usredotočiti na stalna usavršavanja.
Za komentar i rezultate ankete upitali smo stručnjake iz vodećih domaćih IT i tehnoloških tvrtki koji su nam otkrili svoja iskustva i predviđanja u pogledu zapošljavanja te otkrili muče li i njih isti problemi kao i IT tvrtke u svijetu.
Željko Medić, IT direktor u Eccos inženjeringu, smatra da je, ako se govori o ljudima koji zaista imaju iskustvo, znanje i volju, osjećaj potplaćenosti realan. “Visoki životni troškovi gorući su problem, a ako uz to još imaju prirodu posla koja traži konstantno ulaganje u osobni razvoj i ulažu puno dodatnih sati rada u unaprjeđenje poslovanja tvrtke, razumljivo je zašto se osjećaju potplaćeno.
Kada je riječ o nedostatku prilika za profesionalni razvoj situacija varira od tvrtke do tvrtke. Ne može se očekivati veliki profesionalni razvoj u tvrtki čija je osnovna djelatnost tehnološki jednostavna. Postoje i one tvrtke koje su tehnološki orijentirane, ali ne ulažu dovoljno u profesionalni razvoj IT kadra.
Tvrtke moraju postati agilnije, prihvatiti nove tehnološke trendove i automatizaciju kako bi ostale konkurentne i donekle pokrile nedostatak IT stručnjaka”, ističe Medić i dodaje kako se posljedice iseljavanja jako osjećaju i u domaćem tehnološkom sektoru. Veliki broj vrhunskih stručnjaka se odselio i teško je konkurirati velikim, a pogotovo stranim tvrtkama po pitanju uvjeta rada.
“Iz pozicije nekog tko zapošljava vidim problem nedostatka vještina, ali i izostanak motivacije kod kandidata. Motivacija mi se čini kao značajniji problem. Često sam se susretao sa situacijama u kojima se nude mentorstva i školovanja, a očekuje samo znatiželja i volja. Na kraju rezultati svejedno izostaju. Vještine će se steći ako postoji motivacija i želja za učenjem. Veliki je plus kada te tvrtka podržava, ali volja i motivacija za profesionalni razvoj mora krenuti od same osobe”, drži IT direktor u Eccosu.
Kao problem navodi u strukturu školstva jer smo, kaže, jedna od rijetkih zemalja koja predugo vremena nije prepoznala važnost informatike. “Kod mlađih generacija treba razvijati strast i znatiželju prema istraživanju tehnologije. Tehnologija ne bi smjela biti isključivo izvor konzumerizma”, ističe Medić.
Direktor sektora informacijske tehnologije u Setcoru Matija Šinogl kaže kako se hrvatske tvrtke suočavaju s istim problemima kao i one u svijetu. Mnoge tvrtke se, potvrđuje, bore pronaći i zadržati talente, a konkurencija za kvalificirane IT stručnjake je jaka. “Predviđam da će ovi izazovi u budućnosti biti još i veći jer s digitalizacijom svih aspekata života, potražnja za IT stručnjacima nastavit će rasti. Isto tako, naš se obrazovni sustav ponekad muči držati korak s najnovijim tehnološkim trendovima, što znači da ne proizvodi dovoljan broj kvalificiranih diplomanata.
Globalno gledajući, IT tvrtke u Hrvatskoj natječu se za talente s tvrtkama iz cijelog svijeta, što otežava privlačenje i zadržavanje zaposlenika”, smatra Šinogla i napominje kako se domaće tvrtke suočavaju se i s nekim specifičnim izazovima. “Mnogi talentirani IT stručnjaci napuštaju Hrvatsku u potrazi za boljim plaćama i mogućnostima u inozemstvu, dok su mnoge hrvatske IT tvrtke male i nemaju dovoljno resursa za ulaganje u usavršavanje svojih zaposlenika. Hrvatska još uvijek nema dovoljno razvijenu infrastrukturu za IT industriju, što otežava poslovanje tvrtkama”, procjenjuje direktor sektora informacijske tehnologije u Setcoru.
Što se tiče rješenja za te izazove, kao najvažnije Šinogl navodi povećanje plaća i osiguravanje boljih uvjeta rada. “Tvrtke se moraju pobrinuti da zaposlenicima nude konkurentnu kompenzaciju i stimulativno radno okruženje. Osim toga, tvrtke moraju kontinuirano usavršavati svoje zaposlenike kako bi im osigurale potrebne vještine i znanje. Na taj se način mogu privući i zadržati talentirani IT stručnjaci u Hrvatskoj. I za kraj, što je isto vrlo važno, Vlada i privatni sektor bi trebali poticati osnivanje novih IT tvrtki u Hrvatskoj. Rješavanje ovih izazova zahtijevat će zajednički trud tvrtki, vlade i akademske zajednice”, smatra Šinogl.
Željko Antolić, direktor Upravljanja ljudskim potencijalima u Ericsson Nikoli Tesli, kaže kako je, gledajući hrvatsko tržište rada, primjetan trend usporavanja u smislu broja novozaposlenih IT stručnjaka, no situacija je i dalje dinamična, osobito kad se radi o iskusnim ICT stručnjacima. “Zaposlenici u IT sektoru su uglavnom mlađe životne dobi, generacija milenijalaca i sve više Z generacija kod kojih je visoko izražena potreba za brzim napredovanjem, učenjem i usvajanjem novih tehnologija. Ta činjenica uglavnom objašnjava postotak zaposlenika koji planiraju u dogledno vrijeme promijeniti trenutni posao”, ističe Antolić.
Ono što je bitno naglasiti je da će struktura IT stručnjaka u budućnosti biti značajno promijenjena. “Danas se još uvijek naglasak stavlja na programske jezike i tehnike programiranja, ali uvođenje novih alata, posebno sve ubrzaniji razvoj i primjena umjetne inteligencije promijenit će temeljito znanja i vještine koje se očekuju od IT stručnjaka. Generiranje programskog koda će u budućnosti biti uglavnom ili u potpunosti automatizirano te će se potrebe za programerskim poslovima u današnjem smislu, značajno smanjiti.
S druge strane, izrazito će porasti potreba za AI & Machine Learning specijalistima, Business Intelligence analitičarima, analitičarima informacijske sigurnosti, Big data specijalistima te specijalistima za digitalnu transformaciju”, otkriva Antolić i napominje kako će samo one tvrtke koje na vrijeme prepoznaju te promjene pa u tom smislu pruže mogućnost razvoja i usavršavanja IT stručnjacima, moći u budućnosti računati da će zadovoljiti svoje potrebe za stručnjacima na tržištu rada. “Bez kontinuiranog razvoja znanja i ulaganja u unaprjeđenje kompetencija, kako na osobnoj razini tako na razini kompanija, ne može se ostvariti rast u budućnosti”.
Tena Šimon Čolig, rukovoditeljica Upravljanja talentima u A1 Hrvatska, smatra kako gospodarska nesigurnost u IT industriji predstavlja izazov, ali i priliku za rast za one koji su spremni prilagoditi se. “IT stručnjaci i dalje su traženi, stoga je nužno nastaviti nuditi konkurente plaće i beneficije kako bismo prevenirali odlazak nadarenih IT stručnjaka u potrazi za boljim plaćama i karijernim mogućnostima u razvijenijim zemljama.
Kao država i kao sektor vjerujem da itekako imamo što ponuditi u kvaliteti privatnog i poslovnog života, ali financijska higijena s tim mora ići u korak, pod čime podrazumijevam i fiskalne i druge olakšice kao odgovor države. Mogućnost profesionalnog razvoja stoji visoko na ljestvici prioriteta stručnjaka, odmah uz bok konkurentnoj plaći”, kaže Tena Šimon Čolig i dodaje kako su u A1 Hrvatska svjesni da kao kompanija u privatnom sektoru moraju pružiti opcije za učenje novih vještina, pružati prilike za razvoj karijere i preuzimanje novih odgovornosti.
“Tako želimo stvarati motivirajuće radno okruženje, koje onda IT talenti neće tražiti negdje drugdje. Snažno ulažemo u edukacije s posebnim naglaskom na razvoj vještina budućnosti. Naime, obrazovne institucije unatoč snažnim naporima ne stižu proizvesti dovoljan broj studenata s potrebnim vještinama za rad u IT industriji pa je kultura cjeloživotnog obrazovanja nužnost za bilo koju ozbiljnu IT kompaniju i pojedince koji rade u našoj industriji. Iako je ovo dugoročan proces, uz zajednički napor vlade, obrazovnih institucija i privatnog sektora vjerujem da možemo osigurati da je Hrvatska i dalje atraktivno mjesto za rad za naše IT stručnjake”, poručuje rukovoditeljica Upravljanja talentima u A1 Hrvatska.
Stjepan Sučić, direktor Končar – Digitala, upozorava kako su zelena energetska tranzicija i digitalna transformacija uvelike promijenile dinamiku globalne, pa tako i domaće industrije. Međutim, što se tiče navedenih čimbenika poput fluktuacije ljudi, nedostatka vještina i nedovoljnih prilika za profesionalni razvoj, oni u ovom trenutku za Končar još ne predstavljaju problem jer je riječ o strateškoj odrednici poslovanja kojoj prilaze sustavno i proaktivno već dugi niz godina.
“Zahvaljujući bogatoj tradiciji suradnje s akademskom zajednicom, pružamo značajnu podršku visokom obrazovanju vlastitim znanjima i prilikama za učenje u sklopu studentskih praksi, predavanja i laboratorijskih vježbi koje na domaćim fakultetima vode Končarevi stručnjaci. Jedan takav primjer u IT segmentu je svakako kolegij Razvoj programskih rješenja za industrijske IoT-sustave koji se na zagrebačkom FER-u izvodio u suorganizaciji s našim društvom Končar – Digital”, ističe Sučić i navodi kako ulažu iznimna sredstva i napore u dodatni profesionalni razvoj zaposlenika, R&DI i akvizicije putem kojih osiguravaju kompetencije koje su im deficitarne.
Time, kaže, osiguravaju potrebne kapacitete, konkurentnost i položaj atraktivnog poslodavca kao preduvjet za uspješno privlačenje i zadržavanje talenata. “Hrvatska obiluje perspektivnim i sposobnim mladim ljudima, ali i zaista kvalitetnim uvjetima za njihov akademski i profesionalni razvoj. No, na nama poslodavcima je da ih nastavimo poticati na daljnje usavršavanje te podržavati u razvoju na njihovom obrazovnom i karijernom putu. Ako želimo biti oni koji postavljaju tehnološke trendove, onda moramo nastaviti pružati aktivnu podršku obrazovnom sustavu te zajednički stvarati znanstveno-stručni okvir koji će se neprekidno prilagođavati najsuvremenijim zahtjevima tržišta i industrije”, smatra Sučić.
Marko Emer, predsjednik uprave tvrtke Elektronički računi, kaže kako u Hrvatskoj generalno nedostaje usko kvalificiranih stručnjaka za različita područja koja treba digitalno transformirati kako bismo ostvarili sve ciljeve nacionalne, odnosno EU strategije digitalizacije do 2030. godine, a samim time i IT stručnjaka.
“Procjenjuje se da u tom sektoru u Hrvatskoj trenutno radi više od 50.000 osoba, što nekome može zvučati puno, ali iz perspektive nas u branši dojam je da nas treba barem još toliko, posebice IT stručnjaka čije kompetencije mogu odgovoriti na potrebe brzorastućeg fintech tržišta”, kaže Emer i navodi kako se već godinama upozorava da bi IT sektor trebao biti jedna od glavnih gospodarskih grana u Hrvatskoj te da bismo, umjesto ljude, trebali izvoziti znanje, a ipak nam se događa da najbolji stručnjaci rade na stranim tržištima jer su im plaće u Hrvatskoj preopterećene velikim davanjima.
“S druge strane, rad preko paušalnih obrta kažnjavan je kao prikriveno zapošljavanje, što je zapravo pokazatelj elementarnog nepoznavanja procesa jer da bi kvalitetno razvio jedan projekt, IT stručnjak najčešće ne može raditi i dodatne poslove za vrijeme njegova trajanja. To sve je utjecalo i na snižavanje kvalitete rada u IT-u jer su, zbog nedostatka ljudi, zaposlenici u IT-u preopterećeni i ‘svaštare’, što im ne ostavlja dovoljno vremena da se profesionalno usavršavaju u onim poslovima koji ih zanimaju...
Ostatak članka pročitajte na linku.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
