Rješenje problema manjka radnika nije u strancima, već u dizanju plaća

Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, u razgovoru za Privredni upozorava na loše investicijsko ozračje u Hrvatskoj te na veliki problem hrvatskog turizma – nedostatak radne snage. S jednim od najupućenijih turističkih djelatnika u Hrvatskoj razgovarali smo, između ostalog, o konkurentnosti hotelskog sektora, nadolazećoj turističkoj sezoni, o tome kako će se otvaranje austrijskog tržišta od 1. srpnja i odlazak dijela radnika odraziti na poslovanje hotelskih kuća te o najnovijoj situaciji s koronavirusom.

Koji je razlog za to da nema više ulaganja u hotelski sektor? Imate li podatke o vrijednosti najvažnijih investicija?

Investicije općenito, pa tako i one u turizmu, prate ekonomsko ozračje u državi. Ako ozračje nije dobro, investicija ima manje. Prema procjeni koju je objavio HGK, u turizmu imamo više od tri milijardi eura vrijednih potencijalnih ulaganja koja se ne realiziraju zbog loše investicijske klime. Nekoliko je ključnih problema: imamo visoko porezno opterećenje i namete na poslovanje, a uz to i trome i komplicirane birokratske procese te neriješene vlasničke odnose na zemljištima i nekretninama. U Hrvatskoj naprosto prolazi previše vremena od faze kupnje zemljišta do realizacije investicije zbog svih birokratsko-pravnih prepreka, i to odbija investitore. Dodatno, neadekvatno poslovno okruženje onemogućava fleksibilnu reakciju na sve izraženiji problem manjka radne snage. Visoki nameti smanjuju potencijal za nužni rast plaća koji jedini može zaustaviti odlaženje ljudi za poslom u okolne zemlje.

Što je, uz manjak investicija, posljedica toga lošeg ozračja?

Najbolja ilustracija investicijskog ozračja u turizmu izostanak je većih greenfield investicija u hotele u Hrvatskoj. Najveći dio investicija koje imamo u posljednjih 25 godina u Hrvatskoj su browfield ulaganja u postojeće objekte.

Zašto je u Hrvatskoj toliki nerazmjer u strukturi smještajnih jedinica između hotelskog i takozvanoga privatnog smještaja? Je li istina da je udio hotelskog smještaja pao ispod 15 posto?

Smještaj u nekretninama za kratkoročni turistički najam trenutno čini više od 65 posto ukupne ponude, a hotelski smještaj 14,8 posto ukupne komercijalne ponude smještajnih kapaciteta. Takvu suboptimalnu strukturu smještaja s visokim udjelom nekretnina za kratkoročni turistički najam u cijeloj Europi ima još jedino Crna Gora. Unatoč malom udjelu, u hotelskom se smještaju stvara čak 40 posto ukupne dodane vrijednosti u turizmu. Taj podatak možda najbolje pokazuje koliko gubimo zbog neoptimalne strukture smještaja ili pak, s druge strane, koliki je potencijal rasta dodane vrijednosti turizma u slučaju poticanja gradnje više hotelskog smještaja. Rješenje za aktiviranje tog potencijala jest stvaranje povoljnijeg okvira za investiranje i poslovanje u turizmu.

Koliko će smanjena stopa PDV-a pozitivno utjecati na turistički sektor? Jesmo li po razini oporezivanja na razini konkurencije?

Svako smanjivanje poreznih i drugih opterećenja sektora pozdravljamo, no smanjenje međustope PDV-a na dio turističkih usluga doživljavamo kao 'vatrogasnu' mjeru koja je donijela određene učinke ponajprije sektoru restoraterstva. Mi smo prošle godine imali situaciju da je stopa rentabilnosti - odnosa dobiti razdoblja i ukupne imovine - u najvećim turističkim kompanijama u jednoj godini smanjena više od deset posto, na 7,9 posto. To je neodrživa pozicija na srednji, a naročito na dugi rok.

Možete li kazati kakve će posljedice imati otvaranje austrijskog tržišta za naše radnike od 1. srpnja ove godine?

Zbog otvaranja austrijskog tržišta ova će godina biti još izazovnija te će zasigurno pogoršati ionako lošu situaciju s turističkim radnicima. Domaći hotelijeri, iako svjesni da moraju dizati plaće, neće moći u tako kratkom roku biti konkurentni Austrijancima koji radnicima, pored 1.500 eura neto konobarske plaće, daju onda još i 13. plaću, plaćeni smještaj i prehranu te još kojekakve povlastice. A kako oni mogu, a mi ne možemo? Upravo zbog poslovnog okvira koji zbog visokih troškova poslovanja nama smanjuje dio kolača koji možemo podijeliti sa zaposlenicima.

Mogu li hoteli ostati bez radnika zbog te činjenica?

Definitivno možemo očekivati pojačani odljev radne snage iz Hrvatske, pogotovo iz sjevernih regija. Zbog toga su hotelske kuće vrlo rano i intenzivno krenule s pripremama za sljedeću sezonu. S obzirom na trendove, vrlo je vjerojatno da će se u budućnosti radna snaga za turizam akvirirati iz sve šireg bazena, ponajprije s tržišta koja imaju manje razine plaća od Hrvatske. Pitanje nedostatka radne snage aktualno je u cijeloj Europi, i ne samo u turističkom sektoru, a tako će biti i ubuduće.

Cijeli članak dostupan na: privredni.hr

Pratite nas na LinkedIn-u zato što svakodnevno donosimo najnovije oglase, vijesti i savjete za traženje posla i razvoj karijere -> www.linkedin.com/company/posao-hr