'In' su inženjeri i liječnici

Podjela traženih zanimanja po gradovima

Iako je već duže vrijeme poznato da 'društvenjaci' u Hrvatskoj sve teže pronalaze posao, mladi se sve manje odlučuju za upis na tehničke fakultete. Tako se primjerice godišnje školuje tek 80 visokoobrazovanih stručnjaka za računarstvo, što je znatno ispod potreba tržišta rada.

U trenutku dok pet tisuća mladih visokoobrazovanih "društvenjaka" svakodnevno pohodi zagrebačku burzu, Hrvatska vapi za informatičkim stručnjacima, elektrotehničarima, strojarskim inženjerima i liječnicima.

Premda rektor Zagrebačkog sveučilišta Aleksa Bjeliš tvrdi da se upisne kvote na društvenim fakultetima posljednjih pet godina sustavno smanjuju, činjenica je da još uvijek zauzimaju 45 posto ukupnih kvota, dok su, usporedbe radi, društvene znanosti u naprednoj Finskoj svedene na 22 posto, piše Večernji list.

Traže se inženjeri, medicinari, matematičari...
Istodobno, iz podataka Zavoda za zapošljavanje razvidno je da najveći hrvatski gradovi potražuju stručnjake iz područja elektrotehnike, strojarstva i informacijske tehnologije, što upućuje na potrebu za hitnim balansom ponude i potražnje na domaćem tržištu rada.

U Zagrebu su najtraženiji stručnjaci iz sljedećih područja: elektrotehnike i informacijske tehnologije, računarstva, strojarstva, anglistike, medicine i farmacije.

U Splitu je na prvom mjestu medicina, a potom slijede medicinska biokemija, stomatologija, farmacija, veterinarstvo i rehabilitacija.

Najtraženija zanimanja u Rijeci su iz područja strojarstva, elektrotehnike, građevinarstva, računarstva, brodogradnje i rehabilitacije.

U Varaždinu je također na vrhu ljestvice najtraženijih zanimanja strojarstvo, a potom slijede elektrotehnika, arhitektura, građevinarstvo, medicina i matematika.

Nismo se osvijestili
"Kao da nemamo spremnost i volju mijenjati ove paradokse. Hrvatska na milijun stanovnika godišnje izbaci samo 80 visokoobrazovanih stručnjaka za računarstvo, što je, u usporedbi s Ukrajinom, koja izbacuje 600 takvih stručnjaka, premala brojka. Mnoge su se zemlje osvijestile i posljednjih godina utrostručile tehnički kadar koji obrazuju za borbu na globalnom tržištu. Ja prvi ne bih želio živjeti u državi inženjera, ali ta zanimanja stvaraju novu vrijednost", kaže profesor Vedran Mornar, predsjednik Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje.

Hrvoje Balen iz Visoke škole Algebra kaže da ICT zanimanja koja nude perspektivu i iznadprosječne plaće mladima u Hrvatskoj nisu atraktivna. Čak 30 do 40 posto zaposlenih u hrvatskom ICT sektoru danas dolazi iz drugih školskih grana, koji se u ovom sektoru završili nakon doškolovanja.