Na burzu zbog posla popisivača i doplatka

Možda se može razgovarati o tome treba li se mjeru brisanja aktivirati već nakon mjesec, a ne nakon dva mjeseca nejavljanja Zavodu, no to neće znatnije smanjiti broj nezaposlenih. Time bi se jednokratno moglo iz evidencije izbrisati 500 do 600 ljudi, kaže Ankica Paun Jarallah, ravnateljica HZZ-a.

U Hrvatskoj postoji oko 80 različitih pomoći i naknada koje nezaposlena ili osoba s nedostatnim prihodima može ostvariti, a barem za polovicu njih obvezna je HZZ-ova potvrda o nezaposlenosti.

»Događa se da ljudi 'navale' s prijavom na Zavod samo da bi ostvarili određeno pravo, a zapravo nisu tražitelji posla i inače ne žele biti na evidenciji«, ističe ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ankica Paun Jarallah. To su, ujedno, oni koji se nakon kratkog razdoblja prijave brišu s evidencije zbog nejavljanja, ili zato što su odbili edukaciju za posao ili ponuđeni posao.

»Zbog problema koje smo uočili u praksi, inicirali smo promjene i o njima se razgovara«, kaže za Vjesnik Paun Jarallah, no dodaje da ne zna za drastičnije pooštravanje pravila o evidenciji nezaposlenih.
Kako objašnjava, takav pojačani trend najbolje se može primijetiti na početku godine, u siječnju, kad počinje obnova prava na dječji doplatak. HZMO, naime, traži za nezaposlene potvrdu Zavoda, a primjetno je i veće prijavljivanje nakon najave da će dio popisivača u popisu stanovništva, koji započinje 1. travnja, biti regrutiran upravo iz evidencije nezaposlenih, napominje Vjesnikova sugovornica. Pojava se može pratiti i regionalno kad neki grad ili županija najave novčanu naknadu ili sličnu pomoć za nezaposlene, dodaje Paun Jarallah.

»Tako smo u vrijeme kad je gradonačelnik Splita Željko Kerum najavio božićnicu za nezaposlene, imali pravu navalu na evidenciju Zavoda u Splitu. Prijavljivali su se oni koji inače nisu bili na evidenciji, što znači da preko Zavoda inače ne traže posao, ali je potvrda te ustanove o nezaposlenosti bila uvjet za naknadu«, objašnjava Ankica Paun Jarallah. Konkretnih podataka za koliko se u takvim situacijama 'umjetno' poveća broj nezaposlenih nema, odnosno vrlo ih je teško procijeniti, ovisno o kojem je pravu riječ. Ipak, kad je u pitanju doplatak za djecu, kojim se koristi oko 220.000 osoba na godinu, među kojima i znatan broj nezaposlenih, nije isključeno da se u siječnju zbog njih evidencija na burzi poveća za više stotina korisnika.

Da se o tome razgovaralo i da se traže rješenja, potvrdio nam je i državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Krešimir Rožman. No, zasad, kaže nisu u pripremi izmjene zakona, jer treba provesti analizu i vidjeti koja bi rješenja bila prihvatljiva u praksi. »Jedno od mogućih rješenja moglo bi biti da potvrdu o statusu za neka prava korisnicima izdaje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje«, kaže Rožman. HZMO ima evidenciju o umirovljenicima i osobama koje su zaposlene, ili rade i ostvaruju tzv. drugi dohodak na koji se plaćaju doprinosi na mirovinsko osiguranje, pa su svi oni kojih u toj evidenciji nema - nezaposleni. Pokažu li analize da je to primjenjivo rješenje, dio promjena bio bi moguć kroz izmjene podzakonskih akata, pa većih izmjena zakona možda ne bi ni bilo, ističu i drugi naši sugovornici u Ministarstvu gospodarstva.

Neslužbene informacije o tome da je u pripremi pooštravanje kazni za one koji se ne javljaju Zavodu redovito, najmanje jednom na mjesec, kako je propisano Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju, ni Jarallah ni Rožman nisu nam potvrdili. »Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i sad je propisano da se osoba koja se dva mjeseca ne javi Zavodu briše iz evidencije nezaposlenih i ne može se određeno vrijeme opet prijaviti na nju. Zavod i sada takve redovito briše«, potvrđuje Paun Jarallah.

»Postrožavanjem uvjeta u tom smislu ne bismo dobili puno. Možemo možda razgovarati o tome treba li mjeru brisanja aktivirati umjesto nakon dva mjeseca, već nakon mjesec dana nejavljanja Zavodu, no to neće znatnije smanjiti broj nezaposlenih. Time bi se jednokratno moglo izbrisati s evidencije 500 do 600 ljudi«, smatra Vjesnikova sugovornica. Dodaje kako u pripremi takvih izmjena ipak treba biti oprezan, jer »nema smisla donijeti odluku o brisanju ljudi s evidencije ako je riječ o osobi koja je na Zavodu prijavljena četiri, pet godina i u međuvremenu joj nije mogao biti ponuđen posao ili odgovarajuća edukacija za posao, a inače redovno ispunjava svoje obveze«.

Zbog nejavljanja u prosincu izbrisano 4894 nezaposlenih
Prema podacima za prosinac prošle godine, iz evidencije Zavoda brisano je 19.240 osoba, među kojima oko 9330 zbog zapošljavanja ili drugih sličnih aktivnosti. Oko 2100 osoba izašlo je iz svijeta rada, na primjer nakon ostvarenja uvjeta za mirovinu, rodiljnu naknadu i slično. Zbog nejavljanja Zavodu dva mjeseca uzastopce, bez obavijesti o opravdanim razlozima, u prosincu je s evidencije HZZ-a brisano 4894 nezaposlenih, a njih još 1975 zato što sami nisu aktivno tražili posao, ili su odbili ponuđeni. Usporedbe radi, u isto vrijeme 2009. s evidencije je brisano 16.900 osoba, a neredovito javljanje bio je razlog u 4490 slučajeva. Dodatno su 1992 osobe brisane zato što nisu aktivno tražile posao ili su ga odbile.

Srijeda, 16.02.2011. / Marijana Matković, vjesnik.com