VIDEO: Pripremite se za zanimanja budućnosti

Za dobivanje posla najvažnije je imati vezu, znanje i trud su manje bitni-smatra to većina mladih ljudi. Čak petina ljudi se uopće ne koristi računalom.

Kako se pripremiti za zanimanja budućnosti?
Međutim, bez potrebnih internetskih vještina i engleskog jezika, nezaposleni će ostati nezaposleni. Iako su u Vladi, sudeći po mjerama za gospodarski oporavak, priželjkivali da se među pet top fakulteta napokon pojave oni tehničkog smjera, ni ove se godine to neće dogoditi. I dalje ćemo izgleda školovati kadar za koji već danas nema posla.

Srednjoškolci danas itekako znaju o čemu govore i mnogi bi htjeli biti stručnjaci za multimediju, web dizajn ili animaciju. Prema istraživanjima, budućnost zanimanja leži upravo u informatičkim tehnologijama. Tko poznaje tehnologiju vladat će tržištem. 'Moji roditelji ne mogu to sve pratiti jer u njihovo vrijeme nije toliko toga bilo naprednog kao danas. Znam iz iskustva jer me puno puta pitaju, traže pomoć od mene u nečemu što ne znaju sami napraviti', kaže za Provjereno Marko Babić.

Bitni su znanje i vještina

Nova zanimanja dolaze brže nego što se stignu nazivi na hrvatskom jeziku smisliti. I onda imamo dosta problema s razumijevanjem, što se gdje radi i kako. To je dosta promjenjiv teren. U HZZ-u smatraju kako to nije toliko stvar promjene zanimanja, koliko je stvar potrebe znanja i vještina koje poslodavci traže u okviru zanimanja. S razvojem tehnologije mijenjaju se i proizvodni procesi a onda su time potrebne i kompetencije koje poslodavci očekuju od radnika. Nove kompetencije su timski rad, komunikacijske sposobnosti, sposobnosti rješavanja problema itd. Nezaposlenom ekonomistu Krešimiru Vučaku to je postalo jasno, jer već mjesecima bezuspješno traži posao. Nije dovoljna samo struka, neophodno je dodatno usavršavanje.

'U početku je bilo stresova više, sad sam naučio da je to tako, malo je bilo to teško prihvatiti, ali evo prihvatio sam, a i mnogi kolege koliko sam vidio, mislim tako je već dosta vremena, pa ljudi nauče', kaže Vučak. Danas se sve više traže stručnjaci koji analiziraju podatke, sigurnost je jako naglašena, u područjima u kojima je naglašena kvaliteta života, dogoditi će se strašno puno zanimanja, jer svi mi radimo sve više i osim toga populacija stari i trebati će zanimanja koja će pomoći starim ljudima, poput wellness coach trenera za starije osobe, primjerice. Dosta novih zanimanja su posljedica razvoja nove tehnologije, a to stavlja obrazovni sustav u vrlo nezgodnu poziciju. Zato što bi trebali školovati ljude za tehnologije koje nisu izmišljene.

Loša komunikacija obrazovnog sustava s poslodavcima
EdukacijaMnoštvo virtualnih socijalnih mreža koje su se pojavile posljednjih godina otvorile su još jedno novo tržište zanimanja. Primjerice stručnjaci za Facebook aplikacije, prije samo četiri godine jednostavno nisu postojali. Na našim prostorima donedavno se sumnjičavo gledalo i na zanimanje lobist, još jedno u paleti novih zanimanja, za koje se u Hrvatskoj nemoguće školovati. Natko je zbog toga odlučio studirati u Americi. Iz godine u godinu, nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, odobrava kvote upisa na sveučilište, prema onome što sama sveučilišta traže. Dakle, nije se dogodilo da strateški odrede koji je to broj kadrova koji je potreban hrvatskom gospodarstvu obrazovati na našim sveučilištima, kažu to je zbog loše komunikacije s gospodarstvom, odnosno ne znaju koje su njihove potrebe.

U Agenciji za strukovno obrazovanje, kažu, već pet godina rade na uspostavljanju komunikacije između poslodavaca i obrazovnog sustava, kako bi došli do spoznaje što to zapravo našem gospodarstvu treba. 'Mi smo evo, napravili prvih 13 kurikuluma, napravili smo po jedan novi za svaki sustav..Prvi put se u Hrvatskoj u tim zanimanjima zna što učenik mora znati', ističe Ivan Šutalo, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje. Dok Ministarstvo osmisli kako obrazovati mlade za zanimanja budućnosti, tehnologija neuhvatljivo galopira naprijed. Obrazovni sustavi zapravo mogu napraviti generalno 3 stvari, a te su da daju neka osnovna znanja, na koja će se kasnije graditi dodatna znanja za tehnologije kojih danas nema. To su neke osnovne vještine, strani jezici, pogotovo engleski, digitalna pismenost, dakle poznavanje tehnologije, i znanje kako učiti.

Treba unaprjeđivati samog sebe
Današnji mladi čovjek bi zapravo trebao ići za tim da završava čim više razine obrazovanja da stječe ključne kompetencije, i da zauzme stav proaktivnosti, jednog poduzetničkog ponašanja, u smislu da je zapravo potrebna jedna stalna prilagodba, smatraju u HZZ-u. Kako sustavno obrazovanje mladih kadrova za tržište budućnosti u Hrvatskoj još uvijek prilično šepa, jedino što nam preostaje jest da prionemo učiti, bez obzira kojoj dobnoj skupini pripadali. U svakom poslu trebaju neke bolje vještine. Treba uvijek raditi na sebi i unaprjeđivati sebe. 10 najtraženijih poslova u svijetu 2010. godine, 2004. nisu postojali. Ne oslanjajući se previše na obrazovno gospodarsku strategiju države. Novim zanimanjima koja će se tek formirati u bliskoj budućnosti, čini se, morat ćemo se prilagođavati sami u hodu.

Preneseno sa www.dnevnik.hr (Danka Derifaj)

Petak, 07.05.2010.