Velika analiza pokazala koja su radna mjesta najrizičnija za zarazu koronavirusom

Velika analiza pokazala koja su radna mjesta najrizičnija za zarazu koronavirusom

Širenju zaraze pogoduje mali razmak među radnicima ili pak zajednički smještaj sezonaca.

Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti analizirao je pojavljivanje skupina zaraženih u raznim radnim okruženjima i utvrdio da najveći rizik za zarazu novim koronavirusom imaju zaposlenici domova za starije i nemoćne, a potom medicinski radnici u bolnicama, piše u nedjelju Večernji list.

No, iako bolnički liječnici i sestre obolijevaju nešto manje od njih, njihova je smrtnost veća. S druge strane, trgovine su se pokazale kao prilično sigurna radna okruženja. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti analizirao je pojavljivanje tzv. klastera, u ovom slučaju grupe od najmanje dva zaražena, u raznim radnim okruženjima kako bi potaknuo države da obrate posebnu pozornost na određene skupine radnika i uvjete rada koji omogućavaju širenje zaraze. Analiza je obuhvatila period od ožujka do srpnja, a iako su podaci zatraženi od 30 država EU, Europskog ekonomskog prostora i Ujedinjenog Kraljevstva, svoje brojke – često nepotpune ili bez potrebne diferencijacije – dostavilo je samo 17 država, među njima i Hrvatska. Ukupno je prijavljeno 1377 klastera u radnom okruženju, najviše u zdravstvu i socijalnoj skrbi. No nije riječ o kompaktnoj cjelini: najviše su na udaru zaposlenici u domovima za starije (591 klaster) i oni u bolnicama, dok su najsigurniji zaposlenici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s minimalnom pojavom bolesti.

Na drugom mjestu radnih okruženja su pogoni za preradu i pakiranje hrane, kao što su klaonice, poljoprivredni poslovi, poput branja voća, te tvornice. Širenju zaraze pogoduje mali razmak među radnicima ili pak zajednički smještaj sezonaca. U uredskim prostorima zabilježeno je 65 klastera. Na donjem dijelu ljestvice su trgovine te obrazovne ustanove s 22 klastera, dok su barovi i restorani zabilježili samo pet pojava grupiranja zaraženih. No treba napomenuti da je tijekom proljetnih mjeseci rad i obrazovnog i ugostiteljskog sektora bio ograničen.

Čak 95 posto prijava grupa oboljelih dolaze iz zatvorenog prostora, što samo po sebi predstavlja problem jer se više od 80 posto poslova obavlja u zatvorenom. Velika incidencija bolesti primijećena je u slabo plaćenim zanimanjima, a posebno je opasno za širenje zaraze što mnogi zbog straha od gubitka posla nastavljaju ići na posao sa simptomima, piše u nedjelju Večernji list.

Preuzeto sa poslovni.hr

Ponedjeljak, 17.08.2020. / Poslovni.hr/Hina, poslovni.hr