Već u prvih 5 mjeseci dosegnuto 80 posto planiranog proračunskog manjka

Kolektivnim ugovorima zaštićeni su uglavnom zaposleni u javnim tvrtkama i državni službenici.

Prastari ugovori i dalje na snazi
Logična je njihova borba ili strah da im se ugovorima dokidaju prava koja traju godinama ili desetljećima. Kako je moguće da imamo na snazi ugovore koji tako dugo traju, a mnogi imaju razne pogodnosti?

Kupovanje socijalnog mira i naklonosti sindikata
Naime, vlada je, dok je bilo novca, potpisivala ugovore i kupovala socijalni mir ili naklonost sindikalnih lidera. Pritom treba biti pošten, sindikalne vođe uglavnom su bili grupirani u javnim i državnim službama i administraciji, dok se u privatnom sektoru 'na prste jedne ruke' mogu izbrojati prava koja se temelje kolektivni ugovorima. Tako smo došli tu gdje danas jesmo - brojni su apsurdi temeljem brojnih KU, koji su potpisivani zadnjih desetljeća.

Apsurdi
Npr. U ugovor koji je u Fini napravljen 1992. godine i danas je na snazi i sva prava iz njega ostvaraju zaposlenici Fine. Primjer su i osnovne škole - ugovor je istekao 2007. godine, a 30.000 ljudi ostvaruje sva prava iako je ugovor istekao prije tri godine. Sindikat znanosti je ugovor potpisao 1998. godine za sindikalna vijeća. I dana danas isplaćuje im se godišnja naknada, ove godine to će biti više od 2 i pol milijuna kuna. također, od 2006. do 2009. godine podijeljeno je 60 otpremnina ravnateljima, kao da su menadžeri, a za to su porezni obveznici izdvojili gotovo 14 milijuna kuna.

80 posto manjka već dosegnuto
Predviđanja su da će hrvatsko gospodarstvo i ove godine tonuti, dok će druge zemlje bilježiti rast. Vidljivo je da je državni proračun prenapregnut i ministar financija je u velikim problemima, jer treba izvesti jedan rebalans, a zatim i drugi, a pokazatelji su već sada ozbiljni. Kada govorimo o proračunskom manjku, država ga je planirala na 8 milijardi i 600 milujuna kuna. No, problem je što je država već u prvih pet mjeseci u minusu 6 milijardi i 900 milijuna.

Dakle, 80 posto planiranog minusa već je dosegnuto. Ono što je posebno zabrinjavajuće su svi sadašnji gospodarski trendovi za proračun, a to je pad investicija, nema nikakve privatizacije, bilježi se pad poreza na dobit i dohodak te pad doprinosa za mirovine i zdravstvo, Jedino što raste su rashodi, država troši više nego što bi trebala.