U ove hrvatske gradove ljudi se najviše doseljavaju

Dubrovnik i dalje najprivačniji grad za život, prošle godine najviše novih stanovnika dobili Pula i Novalja, najviše stranaca doselilo u Split

Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku o kretanju stanovništva po gradovima otkrivaju da pozitivan migracijski saldo u posljednjih sedam godina, u razdoblju od 2011. do 2018. godine, bilježi 37 gradova – četiri više nego što ih je bilo u plusu kada smo prošle godine analizirali podatke zaključno sa 2017. godinom.

Otkako smo ušli u EU, iz Hrvatske se iselilo gotovo 200.000 ljudi, a vrhunac tog vala bio je 2017. godine, kad je u potrazi za poslom i boljim životom zemlju napustilo 47.000 ljudi. No, neke regije ipak rastu po broju stanovnika, a u nekima je depopulacija puno manje izražena nego u drugima, analizira portal gradonačelnik.hr.

Najnoviji podaci DZS-a o kretanju stanovništva po gradovima otkrivaju da pozitivan migracijski saldo u posljednjih sedam godina, u razdoblju od 2011. do 2018. godine, bilježi 37 gradova – četiri više nego što ih je bilo u plusu kada smo prošle godine analizirali podatke zaključno sa 2017. godinom. Njih 19, pak, ima pozitivne brojke i kada je u pitanju doseljavanje iz inozemstva, a uglavnom je riječ o ‘morskim’ gradovima. Naime, čak devet od deset gradova s najvećim brojem doseljenih stanovnika su morski, a jedini kontinentalni među njima je i dalje Grad Samobor.

Grad koji, pak, najviše privlači i u kojega se u proteklih sedam godina doselilo najviše stanovnika (osim Zagreba u kojega se doselilo gotovo 20 tisuća stanovnika više nego se iselilo) je Dubrovnik, u kojega se doselilo 1.799 više ljudi nego se iselilo. Dubrovnik tako i dalje potvrđuje svoju titulu najboljeg grada za život koju je osvojio u našem prošlogodišnjem izboru najboljih gradova, a ove je godine branio do samog finala.

Gledamo li samo prošlu godinu, najviše novih stanovnika – gledano u apsolutnim brojkama, privukla je Pula, u koju se doselilo i najviše stranaca, dok je, gledano po postotku u odnosu na ukupan broj stanovnika najveći migracijski saldo zabilježila Novalja (3,25%). Novalja je na prvom mjestu i kada se gleda doseljavanje stranaca kao i sedmogodišnje razdoblje u kojem im se doselilo čak 14 posto novog stanovništva.

Gledajući ukupne migracije, najviše ljudi u proteklih se sedam godina, nakon Dubrovnika, doselilo u Solin, Kaštela, Poreč, Vodice, Umag, Samobor, Krk, Pulu i Novalju.

Gledajući, pak, u postotcima, u top 10 gradova u koje se doselilo više ljudi nego se iselilo uz Novalju su Vis, Supetar, Krk, Stari Grad, Nin, Novigrad, Vodice, Komiža i Hvar.

‘Razvoj gospodarstva, posebice turizma, te brojne mogućnosti zaposlenja koje iz toga proizlaze, zasigurno su najveći pojedinačni čimbenici koji Dubrovnik čine poželjnim gradom za doseljenje. No, kako bi grad učinili uistinu mjestom za kvalitetan i ispunjen život svojih građana, ova gradska uprava razvija i provodi niz demografskih mjera i pokreće kapitalne investicije, prvenstveno u stanogradnju, razvijajući pritom vlastite modele’, ističe gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković za portal gradonacelnik.hr

‘Pula je prije svega siguran i miran grad u koji je dobrodošao svatko dobronamjeran. Uz skladan suživot, uvažavanje različitosti i toleranciju među ljudima, upravo smo po tome prepoznati i to nas na neki način izdvaja od drugih. No uz Pulu, cijela Istarska županija u demografskom je plusu već duži niz godina i kad to usporedimo s ostatkom Hrvatske gdje je u mnogim krajevima prisutan trend iseljavanja, jasno je kako su pozitivni trendovi u Puli i Istri, i kad je riječ o demografskim pokazateljima, dobrim dijelom posljedica sustavnog i promišljenog rada te svih onih mjera koje poduzimamo kako bi našim sugrađanima omogućili što veći standard i kvalitetu života’, ističe Miletić

‘Stopa nezaposlenih u Puli se iz godine u godinu sve više smanjuje te je danas čak dva puta niža od prosjeka Europske unije i čak tri puta niža od prosjeka Hrvatske. Pula je danas, uz Zagreb, grad s najviše poduzetnika u odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, a nedavno je proglašena i gospodarski najuspješnijim gradom u Hrvatskoj’, dodaje Miletić.

Grad Samobor već godinama po brojnim istraživanjima slovi za jedan od najugodnijih i najpoželjnijih gradova za život u Hrvatskoj i trend doseljavanja u Samobor u stalnom je porastu, pa gradonačelnika Krešu Beljaka ne čudi da su jedini kontinentalni grad u top 10 gradova s najvećim migracijskim saldom.

‘Kod nas se dolazi prvenstveno zbog dobrog okruženja za rast i razvoj djece, značajnih ulaganja u obrazovanje i gospodarstvo, ali i kvalitetnih kulturnih i sportskih sadržaja. Sigurno svemu doprinosi i to što smo i dalje jedini veliki grad bez prireza’, ističe Beljak.

‘Iznimno smo ponosni što Umag ponovno prkosi državnim trendovima te se nalazi na samom vrhu ljestvice uspješnih gradova, a naročito kada je u pitanju porast stanovnika i pozitivan prirodni prirast. Mjerljivi uvjeti kvalitete života, s niskim troškom u odnosu na pogodnosti, čine Umag jednim od najpoželjnijih gradova za život u Hrvatskoj, grad koji nudi sigurnost i perspektivu zbog izgrađenog i održivog sustava’, ističe gradonačelnik Umaga Vili Bassanese.

Ovo što se u Umagu događa u posljednje vrijeme rezultat je strateškog promišljanja koje je započelo 2010. godine, a čiji su rezultati sada polako vidljivi. Polazeći od ulaganja u obrazovanje, koje je čak veće od europskog prosjeka, te skrbi i pogodnosti za djecu, mlade i umirovljenike, uz niz infrastrukturnih i gospodarskih rješenja, Umag ponosno prednjači na listi gradova s najkvalitetnijim uvjetima života’, dodaje Bassanese.

Članak je u skraćenom izdanju prenesen s portala gradonacelnik.hr