Prijava
Traži
Podaci o iseljavanju pokazuju da stanovništvo ne gube samo nerazvijeni ruralni krajevi, već i veliki gradovi diljem Hrvatske. Od 128 gradova, uključujući Zagreb, samo 30 ih je uspjelo izbjeći gubitak stanovništva.
Zahvaljujući iseljavanju i negativnom prirodnom prirastu, Hrvatska je u razdoblju od 2008. do 2018. izgubila oko 233 tisuće stanovnika ili više od 5 % populacije, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku, piše tportal.
Značajniji rast ostvarilo je tek nekoliko gradova, među kojima se po rastu većem od tisuću stanovnika izdvajaju Zagreb (+21 809), Solin (+3207), Kaštela (+3113), Dubrovnik (+1764) i Dugo Selo (+1458).
U promatranom razdoblju depopulacija je zahvatila većinu hrvatskih gradova. Pritom ljude ne gube samo manji gradovi u ruralnim i nerazvijenim krajevima, već i velika županijska središta koja tradicionalno privlače stanovništvo iz provincije.
Među gradovima s više od 20 tisuća stanovnika najveći demografski minus bilježi Rijeka koja je u 10 godina izgubila više od 14 tisuća stanovnika. Primorsko-goranska županija, uz Sisačko-moslavačku, pretrpjela je najveću depopulaciju apsolutnim brojkama.
Nakon Rijeke slijedi Split izgubivši gotovo 10 tisuća stanovnika, a na trećem mjestu je Osijek s minusom od 6838 stanovnika.
Kada se promatraju relativni pokazatelji, prevladavaju gradovi s istoka Hrvatske. Na vrhu je Vukovar, koji je u zadnjem desetljeću izgubio petinu stanovništva, a među deset najvećih gubitnika nalaze se još četiri slavonska grada - Požega, Slavonski Brod, Đakovo i Osijek.
Rekorderi po depopulaciji su Glina i Hrvatska Kostajnica koji su u zadnjih deset godina izgubili gotovo trećinu stanovnika.
Članak je u skraćenom izdanju prenesen s tportala.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
