Tutek: 'Poslovni model hrvatskog turizma je neodrživ i ima svoje ozbiljne izazove'

Tutek: 'Poslovni model hrvatskog turizma je neodrživ i ima svoje ozbiljne izazove'

Budući da 19 posto hrvatskog BDP-a dolazi upravo iz turizma, neodrživost sustava utoliko je ozbiljniji problem.

- Poslovni model hrvatskog turizma je neodrživ i ima svoje ozbiljne izazove, poručio je Emanuel Tutek, partner u konzultantskoj kući Horwath HTL, na samom početku konferencije o izazovima domaćeg turističkog sektora na visokoj školi Edward Bernays, kojoj je suorganizator Jutarnji list.

- Prije svega, naš je turizam izuzetno sezonalan sektor te se čak 86 posto svih turističkih aktivnosti u Hrvatskoj odvija tijekom nekoliko ljetnih mjeseci. Dodatno je problematično što se 96 posto tih aktivnosti ostvaruje na obali te u Zagrebu. To u prijevodu znači da imamo puno prostora za napredak te razvoj turističke ponude i ostatku Hrvatske, ali i produljenje sezone. Tu smo, naime, znatno ispod europskog prosjeka. Primjerice, ako usporedimo samo vrhunac turističke sezone, dakle 7. i 8. mjesec, u Hrvatskoj je od 10 do čak 20 puta veće opterećenje na prostor i stanovništvo nego u drugim zemljama Europe. Samo se sjetite kako izgledaju neke destinacije i plaže kod nas tijekom srpnja ili kolovoza – upozorio je Tutek.

Dodao je i kako imamo puno prostora za napredak i razvoj u kvaliteti smještaja koji pružamo. Hrvatski hoteli koji su, kaže Tutek, perjanica našeg ugostiteljstva, gube bitku s hotelijerstvom u ostatku Europe, a alarm za uzbunu trebala bi predstavljati i činjenica da je po svakom novom noćenju turista prihod u Hrvatskoj iz godine u godinu sve manji: - Povećanjem broja soba i ostvarenjem sezonalnosti Mediterana moguće je na održivoj osnovi ostvariti potencijal od oko 50 milijuna novih noćenja, ali poanta je da njih nemamo u 7. i 8. mjesecu nego u ostatku godine, istaknuo je Tutek.

Uz sve navedeno, hrvatski turizam mori i demografski, odnosno problem ljudskih resursa. Riječ je zapravo, objasnio je Tutek, o globalnom problemu. No, budući da je međunarodno tržište rada konkurentnije od hrvatskog, zemlje u inozemstvu svoju rupu i nedostatak radnika pune Hrvatima. Po indeksu konkurentnosti na tržištu rada smo, nažalost, tek 100. od 138 zemalja na svijetu. Još gori podatak koji je konzultant iz Horwath HTL-a podijelio jest da smo zadnji i predzadnji na svijetu na ljestvici privlačenja i zadržavanja radnika.

- Nemamo rješenje. Odgovori ne mogu biti neke paušalne mjere i inicijative, treba nam nešto fundamentalnije, upozorio je. Jedan od negativnih faktora u svakom su slučaju nekonkurentne plaće. U Austriji su, primjerice, u hotelskom sektoru plaće oko 122 posto veće. Ipak, hotelijeri u Lijepoj našoj primijetili su veliku diskrepanciju u brojkama pa su unazad dvije sezone počeli povećavati plaće svojim radnicima, što je i urodilo plodom. Rastom plaća i troškova rasli su i prihodi.

Osim neadekvatnog upravljanja ljudskim resursima, problem stvara i hrvatska porezna politika. Porez na nekretnine, ustvrdio je Tutek, u hrvatskoj praktički ne postoji. - Šampioni smo po tome koliko je dobro privatnim iznajmljivačima. Hrvatska je porezna oaza, smatra.


Cijeli članak dostupan na: novac.jutarnji.hr

Četvrtak, 18.04.2019.
Oglasnik grupacija:
posao.hr oglasnik.hr auti.hr edukacija.hr
Pomozite poboljšati Posao.hr Pošaljite nam svoje komentare