Trećina se studenata nada poslu u struci, društvenjaci optimističniji od 'tehničara'

Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta smatra da su očekivanja posljedica teškog stanja u industriji.

Tek trećina studenata smatra da će dobiti posao u struci nakon završenog školovanja. Čak 48 posto studenata spremno je raditi sve što bude moguće, a 12 posto će nastaviti edukaciju.

Pokazalo je to istraživanje u kojem je sudjelovalo 1330 studenata iz cijele Hrvatske, provedeno tijekom veljače na portalu Studentski.hr u suradnji s Hrvatskom poštanskom bankom i studentskom udrugom Financijski klub. Studenti tehničkih fakulteta vrlo su pesimistični: samo sedam posto njih očekuje posao u struci, a studenti društvenih fakulteta iznimno optimistični, poput 82 posto studenata ekonomije, koji računaju na posao odmah nakon fakulteta. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta smatra da su takvi rezultati posljedica teškog stanja u industriji jer su, primjerice, u problemima građevinarstvo i brojne druge djelatnosti koje bi mogle zaposliti studente tehničkih fakulteta.

S druge strane, značajan je broj radnih mjesta u administrativno-ekonomskim poslovima u svim djelatnostima, uključujući glomazni javni sektor, što ekonomistima i drugim "društvenjacima" daje veće šanse za posao u struci.  Ivanov smatra da bi se obrazovni sustav trebao bolje povezati s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, koji učenicima 4. godine srednje škole nudi mogućnost profesionalne orijentacije. Što se tiče financijskog stanja studenata, više od polovice ih mjesečno raspolaže s najviše 500 kuna, ne računajući troškove stana i hrane. U privatnom smještaju živi ih 39 posto, s roditeljima 34 posto, a u studentskim domovima 27 posto. Prihode svoje obitelji 57 posto studenata ocjenjuje prosječnim, svaki četvrti oslanja se isključivo na financije roditelja, dok ih 39 posto ostvari vlastitu zaradu od povremenih poslova.

Svaki drugi ispitanik kaže da će izraditi financijski plan nakon što se zaposli, trećina će početi štednju, a samo dva posto planira uzeti kredit. Najčešće plaćaju gotovinom, njih 81 posto, kreditnu karticu koristi ih tek devet posto, a internetskim i mobilnim bankarstvom služi se 10 posto studenata, pokazuje istraživanje. Zbog svakodnevnih troškova 14 posto studenata ušlo je u dug, a njih 81 posto se ne bi zadužilo. Najčešće plaćaju gotovinom, njih 81 posto, kreditnu karticu koristi ih tek devet posto, a internetskim i mobilnim bankarstvom služi se 10 posto studenata.

Vijest je preuzeta sa portala poslovni.hr

Četvrtak, 12.03.2015. / poslovni.hr