Tek za dvije godine bit će nam kao prije koronavirusa?

Teška jesen čeka građane sa smanjenim prihodima, nezaposlene i 300 000 blokiranih jer slijedi odmrzavanje moratorija na ovrhe

Hrvatska je u ljeto ušla s približno 52 tisuće zaposlenih radnika manje nego što ih je imala početkom srpnja 2019. godine i 37 tisuća nezaposlenih više. Manjak u državnoj blagajni dosegnuo je 17 milijardi kuna, što je bilo očekivano s obzirom na karantenu i lomove koje je ona izazvala. Naplata poreza smanjena je za pet milijardi kuna, a troškovi su porasli za sedam milijardi.

Koliki je točno bio pad domaće ekonomije u drugom tromjesečju, znat će se potkraj ovog mjeseca, no svi poznati podaci sugeriraju da će biti dvoznamenkast, slično kao i na razini EU koja je potonula oko 15 posto. Na osnovu kretanja u travnju i svibnju Hrvatska narodna banka procjenjuje da je hrvatski BDP u drugom ovogodišnjem tromjesečju pao između 12 i 13 posto.

Hrvatska je imala dvostruki udar jer je potres u Zagrebu proizveo gotovo jednake materijalne gubitke kao i korona.

Jesen donosi pojačanu neizvjesnost i zbog mogućeg drugog vala i straha od nekontroliranog širenja zaraze zbog kojega mnoge države povlače ručnu i uvode mjere koje ograničavaju kretanje stanovništva, čime automatski dolazi i do smanjene potrošnje, posebno turističke.

Dva su parametra u Hrvatskoj ugodno iznenadila, prvi je vezan uz industrijsku proizvodnju koja je u prvom dijelu 2020. na godišnjoj razini pala samo 3 posto, te turizam u špici sezone koji bi mogao prebaciti polovinu lanjskog prometa.

Zaposlenost je u Hrvatskoj smanjena oko 3 posto, slično kao i u EU, a najviše otkaza bilo je kod obrtnika gdje je broj zaposlenih radnika pao sa 122 na 107 tisuća.

Guverner središnje banke Boris Vujčić smatra da će oporavak biti spor i izrazito neujednačen te se pretkrizna razina ekonomske aktivnosti vjerojatno neće dosegnuti još barem dvije godine. Jedino IT industrija solidno posluje i u razdoblju karantene, dok se građevina polako vraća.

Hrvatska danas ima 114 tisuća zaposlenih manje nego što je imala uoči velike krize 2008. godine te je tek ove godine možda mogla nadoknaditi taj zaostatak da nije bilo korone.

Jesen će svakako biti teška za ljude bez posla i obitelji sa smanjenim prihodima te oko tristo tisuća blokiranih građana jer slijedi odmrzavanje moratorija na ovrhe. More nepovoljnih događaja donekle razbija očekivani osjetniji priljev sredstava iz zajedničke europske blagajne.

Članak u cijelosti pročitajte u Večernjem listu.

Pratite nas na LinkedIn-u zato što svakodnevno donosimo najnovije oglase, vijesti i savjete za traženje posla i razvoj karijere -> www.linkedin.com/company/posao-hr