Kalkulator plaće
Prijava
Traži
HR
EN
DE
Prosječna mjesečna neto plaća u Zagrebu za srpanj 2026. godine iznosila je 1738 eura, pokazuju najnoviji podaci gradskog statističkog ureda. Iako je riječ o iznosu koji znatno premašuje hrvatski prosjek, detaljniji uvid u statistiku otkriva velike razlike u primanjima zaposlenih, osobito između pojedinih gospodarskih djelatnosti.
Prema objavljenim podacima, prosječna neto plaća u zagrebačkim pravnim osobama bila je 1,5 posto niža nego u lipnju, dok je u usporedbi sa srpnjem prošle godine zabilježen rast od 7,1 posto. Na godišnjoj razini plaće su, dakle, nastavile rasti, unatoč blagom mjesečnom smanjenju.
Paralelno je prosječna bruto plaća iznosila 2503 eura. U odnosu na prethodni mjesec smanjena je za 1,5 posto, dok je na godišnjoj razini porasla za čak osam posto.
Prosječna plaća u Zagrebu gotovo 200 eura viša od hrvatskog prosjeka
Razlika između zagrebačkih primanja i nacionalnog prosjeka i dalje je izražena. Prema podacima za srpanj, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1540 eura, što znači da su zaposleni u pravnim osobama u glavnom gradu u prosjeku primali 198 eura više.
Izraženo u postocima, zagrebačka prosječna plaća bila je približno 12,9 posto viša od hrvatskog prosjeka. Ovakva razlika upućuje na specifičnu strukturu zagrebačkog tržišta rada, na kojem su koncentrirana brojna sjedišta velikih kompanija, financijske institucije, tehnološke tvrtke te poslovi koji zahtijevaju visoku razinu stručnih kvalifikacija. Međutim, izrazito je važno naglasiti da prosječna plaća ne odražava nužno primanja većine zaposlenih.
Polovica zaposlenih zarađuje manje od 1515 eura
Tomu u prilog ide i zanimljiv podatak o medijalnoj plaći, koja je u srpnju iznosila 1515 eura. To znači da je polovica zaposlenih obuhvaćenih statistikom primala plaću do tog iznosa, dok je druga polovica ostvarivala jednaka ili viša primanja.
Razlika između prosječne i medijalne neto plaće u Zagrebu iznosi 223 eura, što pokazuje koliko se slika primanja može promijeniti ovisno o statističkom pokazatelju koji promatramo.
Naime, aritmetička sredina, odnosno prosječna plaća, izračunava se na temelju ukupnog iznosa isplaćenih plaća podijeljenog brojem zaposlenih. Zbog toga na njezinu vrijednost mogu značajno utjecati izrazito visoka primanja manjeg dijela radnika. Medijan, s druge strane, prikazuje srednju vrijednost raspodjele plaća i često pruža reprezentativniji uvid u primanja zaposlenika. Drugim riječima, podatak da prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1738 eura ne znači da većina zaposlenih raspolaže tim iznosom svakog mjeseca.
Najviše plaće u naftnoj industriji, najniže u proizvodnji odjeće
Značajne razlike vidljive su i kada se plaće usporede prema gospodarskim djelatnostima.
Najviša prosječna neto plaća u srpnju zabilježena je u djelatnosti vađenja sirove nafte i prirodnog plina, gdje je iznosila 2663 eura. Na suprotnom kraju ljestvice nalazi se proizvodnja odjeće, s prosječnom neto plaćom od 1040 eura.
Razlika između tih dviju djelatnosti iznosi čak 1623 eura mjesečno. Zaposleni u djelatnosti vađenja nafte i prirodnog plina tako su u prosjeku ostvarivali približno dva i pol puta viša neto primanja od zaposlenih u proizvodnji odjeće. Valja istaknuti da na primanja zaposlenih utječu brojni čimbenici, uključujući produktivnost sektora, potražnju za specifičnim zanimanjima, razinu odgovornosti, potrebne kvalifikacije i financijsku snagu poslodavaca.
Ipak, riječ je o prosjecima na razini djelatnosti, pa se iz njih ne mogu izravno iščitati plaće pojedinih zanimanja ili radnih mjesta.
Što podaci govore o zagrebačkom tržištu rada?
Navedeni pokazatelji potvrđuju da Zagreb zadržava prednost u visini prosječnih primanja u odnosu na ostatak Hrvatske. Paralelno, razlika između prosječne i medijalne plaće upozorava na važnost pažljivog tumačenja statistike.
Za radnike koji razmišljaju o promjeni posla, kao i za kandidate koji se pripremaju za pregovore o plaći, nacionalni ili gradski prosjek može poslužiti kao početna orijentacija. Međutim, realniju sliku tržišne vrijednosti pojedinog radnog mjesta pruža usporedba plaća unutar iste djelatnosti, zanimanja i razine radnog iskustva.
Važno je uzeti u obzir i da se navedeni podaci odnose na zaposlene u pravnim osobama, pa ne obuhvaćaju sve oblike rada i ostvarivanja prihoda.
Izvor fotografija: Canva, Unsplash
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
