Prijava
Traži
Da nije izbila koronakriza, sada bismo mirno podvlačili crtu pod 2019. i uspoređivali koja je od županija imala bolji plasman roba na stranim tržištima i čiji su gospodarstvenici ostvarili bolje izvozne rezultate.
Većina županija tek se prije nekoliko godina počela vraćati na vrijednosti izvoza iz pretkriznih godina, nekolicina ih je i ozbiljno premašila te rezultate, poput Zagrebačke, Međimurske i Koprivničko-križevačke, dok pet do danas nije uspjelo oporaviti izvoz.
To su Sisačko-moslavačka, te Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Istarska. U njima su zapeli veliki prerađivački sustavi, dominantno izvozno orijentirani, poput sisačke željezare, kutinske Petrokemije, šibenskog TLM-a, splitskog i trogirskog brodogradilišta, kao i pulskog, a što je ostavilo dubok ožiljak na izvoznoj slici.
Tek nakon privatizacije i dolaska novih vlasnika neki od njih bilježe oporavak, a dugogodišnji procesi koji su oko njih vođeni ostavili su traga i na ukupnoj izvoznoj slici županija.
Ukupno gledajući, veći dio naših županija i dalje ostvaruje vanjskotrgovinski suficit. Prema podacima DZS-a, u prošloj godini 12 ih je više izvozilo nego uvozilo.
Najveći deficit ostvaruje Grad Zagreb, rekorder i po izvozu i uvozu.
Izvor: poslovni.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
