Iseljavanje u Njemačku i Irsku lagano pada, ali iseljavanje u Švedsku raste

Iseljavanje u Njemačku i Irsku lagano pada, ali iseljavanje u Švedsku raste

Prema podacima Destatisa, njemačkog statističkog ureda, iz Hrvatske se lani u Njemačku uselilo 51.197 Hrvata, što je prvi put da je zabilježen pad iseljavanja u tu državu.

Sudeći po podacima iz Njemačke i Irske, iseljavanje iz Hrvatske je usporilo, piše Večernji list. Zadnje brojke njemačkog i irskog statističkog ureda pokazuju da su lani i u prvoj polovini ove godine prvi put od ulaska Hrvatske u EU zabilježili pad broja useljenika iz Hrvatske.

Prema podacima Destatisa, njemačkog statističkog ureda, iz Hrvatske se lani u Njemačku uselilo 51.197 Hrvata. To je prvi put da je zabilježen pad iseljavanja iz Hrvatske u Njemačku i time se prekinuo uzlazni trend koji, prema istim podacima, traje deset godina. Tijekom 2017. u tu je državu otišao 52.791 Hrvat, dok je 2016. bila rekordna, kad se 57.155 ljudi iz Hrvatske preselilo u Njemačku.

No kad je riječ o tom uredu, treba istaknuti da objavljuju dvije vrste podataka za Hrvate, što može izazvati zbunjenost i različite interpretacije kod medija i stručnjaka. "Kad govorimo o Hrvatima, razlikujemo useljavanje iz Hrvatske, kao države, te useljavanje svih koji imaju hrvatsko državljanstvo iz ostalih država, posebice onih izvan EU. Iz Hrvatske se lani doselilo njih 51.197, dok je ukupan broj onih s hrvatskom putovnicom u Njemačkoj iznosio 57.724. Razlika od 6527 ljudi znači da su došli iz treće države izvan EU", rekli su za Večernji list iz njemačkog ureda.

Međutim, povjesničar i politolog dr. Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta kaže da nije točno da je trend iseljavanja u Njemačku u silaznoj putanji. Još je u travnju 2019., kad se počela širiti dezinformacija da se iseljavanje u Njemačku znatno smanjilo, upozorio da su brojke koje se plasiraju u javnost o iseljavanju daleko od stvarnih. Ističe da to može biti namjerno pogrešno interpretiranje podataka ili je posrijedi nepoznavanje metodologije očitavanja statistike.

Jurić smatra da će sljedećih godina još rasti broj povratnika umirovljenika, jer u mirovinu ulaze tzv. stari gastarbajteri iz vremena 1968. do 1972.

"Ne radi se o povratku novih iseljenika, nego o umirovljeničkoj migraciji. Političari, neki novinari i neki znanstvenici, pak, manipuliraju brojevima i prikazuju kao da se događa promjena trendova. Ima i onih koji se vraćaju zbog nerealnih očekivanja od Njemačke, ali ne prelaze 5% ukupnog broja iseljenih. Do promjene trendova, nažalost, ne može doći jer se nije dogodilo ništa značajno što bi iseljenicima dalo nadu u ovo društvo. Hrvatska ima sve elemente „zarobljene države“", ističe Jurić.

Poseban skok iseljavanja iz Hrvatske bio je vidljiv nakon ulaska u EU. Dok je, 2008., u Njemačku otišlo 8.418 ljudi, njih je 2013. bilo 24.845, 2014. 43.843, a 2015., kad je njemačko tržište rada potpuno otvoreno, njih 57.996.

Druga destinacija u koju se Hrvati iseljavaju – Irska – prvi put ove i 2018. bilježi pad dolazaka iz Hrvatske.

No, u Švedskoj se broj iseljenika iz Hrvatske lagano penje – lani se tamo doselilo 1150 Hrvata, 2017. njih 1084, a godinama prije toga brojka se vrtjela oko 1000.


Članak je u skraćenom izdanju prenesen iz Večernjeg lista.

Srijeda, 17.07.2019. / www.vecernji.hr
Oglasnik grupacija:
posao.hr oglasnik.hr auti.hr edukacija.hr
Pomozite poboljšati Posao.hr Pošaljite nam svoje komentare