I dalje tonemo: Ekonomski institut Zagreb snizio prognozu gospodarskog rasta za Hrvatsku, BDP će pasti za još 0,2 %

Ekonomski institut Zagreb snizio je prognozu gospodarskog rasta za Hrvatsku. Procjena bruto domaćeg proizvoda (BDP) za prošlu godinu ukazuje na pad od 1,9 posto, dok se u ovoj godini očekuje pad od 0,2 posto. Na snižavanje prognoza utjecali su slabi izgledi za oporavak eurozone u ovoj godini i nastavak negativnih kretanja u hrvatskom gospodarstvu. Domaća se potražnja smanjuje, jednako kao i ukupne investicije, uz kašnjenje realizacije najavljenih projekata u javnom sektoru.

Ipak, u drugoj se polovici 2013. očekuje intenziviranje investicija, što bi zajedno s oživljavanjem inozemne potražnje i pozitivnim učincima članstva u EU-u trebalo dovesti do oporavka gospodarstva, uz rast BDP-a od 1,5 posto u 2014. Očekuje se nastavak negativnih trendova na tržištu rada, uz visoke stope nezaposlenosti koje će se zadržati i u 2014. godini.

Ovakve su prognoze pod utjecajem brojnih neizvjesnosti, poput tijeka procesa pristupanja EU-u, očekivanih troškova i koristi od pristupanja te dugoročne reakcije financijskih tržišta na nedavno snižavanje kreditnog rejtinga. Radi smanjivanja ovih neizvjesnosti, očekuje se da Vlada odlučno završi preostale poslove oko ulaska u EU, ojača apsorpcijske kapacitete za EU fondove, ubrza strukturne reforme te razmotri rebalans proračuna koji bi uključio realnije ekonomske pretpostavke i održiv plan konsolidacije javnih financija.

Padu BDP-a najviše doprinijeli smanjenje investicija i slaba osobna potrošnja
Kako se navodi u priopćenju Ekonomskog instituta Zagreb, bruto domaći proizvod u trećem je tromjesečju 2012. smanjen za 1,9 posto u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, što je četvrto uzastopno tromjesečje s padom aktivnosti na međugodišnjoj razini. Takvom su padu najviše doprinijeli smanjenje investicija i slaba osobna potrošnja, a djelomice ga je ublažio pozitivan učinak neto izvoza. Iako desezonirani podaci ukazuju na stagnaciju u trećem tromjesečju u odnosu na drugo tromjesečje, posljednji raspoloživi mjesečni pokazatelji nagovješćuju novi pad aktivnosti. Tome doprinosi i povećana inflacija koja smanjuje kupovnu moć stanovništva, a koja je u prosincu dosegla 4,7 posto.

Posebno je zabrinjavajuća situacija na tržištu rada. Naime, od rujna nezaposlenost naglo raste te je na kraju godine stopa registrirane nezaposlenosti iznosila preko 21 posto, što je zadnji put zabilježeno početkom 2003. Iako je Vlada napravila određene napore u smjeru fiskalne konsolidacije i najavila strukturne prilagodbe, to u uvjetima slabih izgleda za rast nije dovoljno ohrabrilo financijska tržišta pa je Standard & Poor's u studenom snizio kreditni rejting Hrvatske s najniže investicijske razine na najvišu špekulativnu razinu (BB+/B).

Zbog opaženih negativnih tendencija u gospodarstvu, Ekonomski je institut, Zagreb u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly, snizio procjenu rasta za prošlu godinu na -1,9 posto. Nepovoljna kretanja u eurozoni, smanjenje domaće potražnje, kašnjenje u realizaciji investicijskih projekata u javnom sektoru, te povećanje nezaposlenosti utjecali su na smanjivanje izgleda za skori oporavak hrvatskog gospodarstva. Prognoza rasta BDP-a u 2013. sada je blago negativna i iznosi -0,2 posto. Ipak, u drugoj se polovici 2013. očekuje intenziviranje investicija, što bi zajedno s oživljavanjem inozemne potražnje i pozitivnim učincima članstva u EU-u trebalo doprinijeti postupnom oporavku gospodarstva, koje bi u 2014. moglo zabilježiti rast od 1,5 posto.

Oporavak gospodarstva u 2014. neće se odmah odraziti na tržište rada
U ovoj godini analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb očekuju nastavak negativnih trendova na tržištu rada što će uz smanjivanje zaduženosti kućanstava i slabljenje povjerenja potrošača utjecati na nastavak pada osobne potrošnje. Oporavak gospodarstva u 2014. neće se odmah odraziti na tržište rada, već bi stopa nezaposlenosti mogla ostati približno na istoj razini kao i u 2013., oko 20 posto. Slaba domaća potražnja i gubitak baznog učinka poskupljenja iz 2012. utjecat će na smanjivanje stope inflacije u 2013. na približno 3 posto. Trend usporenog rasta cijena trebao bi se nastaviti u 2014. uz prosječnu godišnju stopu inflacije od oko 2,2 posto. Uz rast izvoza brži od rasta uvoza očekuje se daljnje smanjenje deficita tekućeg računa platne bilance.

Vlada se u potrazi za rješenjem trenutnih ekonomskih problema uvelike oslanja na poticanje javnih investicija i uklanjanje administrativnih prepreka u cilju jačanja privatnih investicija. Ipak, analitičari Ekonomskog instituta Zagreb smatraju kako će obujam investicija u 2013. biti znatno skromniji nego što je to Vlada najavila, te prognoziraju njihov rast od 1,5 posto na razini prosjeka godine. Ovaj skroman rast ipak u sebi sadrži postupno jačanje investicija već od polovice 2013. godine, a vidljiviji pomaci trebali bi se zabilježiti u 2014. s rastom investicija od 5,7 posto.

Rebalans proračuna za 2012. godinu i proračun za 2013. ukazali su na smanjenu ambiciju Vlade da provede fiskalnu konsolidaciju s rashodne strane proračuna. Analitičari Instituta procjenjuju da se fiskalno pravilo iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti vrlo vjerojatno nije poštovalo u 2012. godini, a da i proračun za 2013. vodi k nepoštovanju tog pravila. Novi proračunski planovi predviđaju veći fiskalni deficit od ranijih projekcija, što je još jedan pokazatelj usporavanja procesa konsolidacije, stoji u izvješću Ekonomskog instituta Zagreb.

Analitičari Ekonomskog instituta Zagreb navode kako su prognoze pripremljene pod utjecajem brojnih neizvjesnosti, od kojih ističu tijek procesa pristupanja EU-u, očekivane troškove i koristi od pristupanja te dugoročnu reakciju financijskih tržišta na nedavno snižavanje kreditnog rejtinga. Radi smanjivanja neizvjesnosti, očekuje se da Vlada završi preostale poslove oko ulaska u EU, ojača apsorpcijske kapacitete za EU fondove, ubrza strukturne reforme te razmotri donošenje rebalansa proračuna koji bi uključio realnije ekonomske pretpostavke i održiv plan konsolidacije javnih financija.

Vrdoljak optimist: Nećemo više propuštati šanse
O investicijama, barijerama i poduzetništvu, ZOR-u govorilo se na HUP-ovom radnom ručku s ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom. "Investicije u ovoj zemlji su posljedice vašeg rada i posljedice uvjeta koje vam treba osigurati Vlada da vi radite", rekao je Vrdoljak.

Samo nas malo i srednje poduzetništvo spasiti može, poruka je HUP-ovca Petra Lovrića koji se požalio na presiju kojoj su izloženi poduzetnici.

"Ali ako društvo ne shvati da samo poduzetništvo može kreirati kapilarno 150-200 tisuća radnih mjesta koji su nama nužni, onda će ovo sve biti dosta trendovski, dosta moderno, dosta lijepo pričati, ali bitno se pomaknuti neće", kaže Lovrić.

O crnom scenariju koji se ostvaruje prije 10 godina je govorio sadašnji čelnik HUP-a Ivica Mudrinić. HUP podržava Zakon o strateškim investicijama, ali to nije dovoljno. Zaokret je nužan.

"Da promijenimo Zakon o radu, da pogledamo što ćemo raditi s privatizacijom, da pošaljemo signal svim koji nas ocjenjuju, pa i kreditnim agencijama, da što prije dođemo do investicijskog statusa još jedanput i nakon toga da poboljšamo uvjete poslovanja", rekao je Mudrinić.

Promjene ZOR-a ćemo iskomunicirati, bez promjena neće moći, potvrdio je ministar Ivan Vrdoljak. "Nemamo ni najmanju šansu da ga ne mijenjamo", rekao je Vrdoljak. Ministar gospodarstva je dodao kako smo zemlja propuštenih šansi te da propuštanja više neće biti.

"Imam nevjerojatan osjećaj da smo sagradili autoput, a završili na kružnom toku", rekao je Vrdoljak i dodao: "Volio bih da netko, za jedno dvije godine u Europi kaže  - to je mala i pametna zemlja na jugu Europe koja zna kojim putem ide i koja zna čime se bavi danas i s čime će se baviti za 10 ili 15 godina", istaknuo je ministar gospodarstva.

A tomu bi trebala pomoći Strategija razvoja koju ćemo dobiti do kraja godine. Godinama se s barijerama susreće hotelijer Tomislav Antunović. "S ovim se dogovorim - kad on stavi, onda neće oni. Kad se dogovorim s pokojnim Špremom sve će proći, ali onda problem bude vamo. Evo, na žalost, tako je kod nas u državi"

Svi suočeni s preprekama mogu se obratiti Agenciji za investicije, pa i ministru koji je imao potrebu zahvaliti poslodavcima. "Zahvalnost što nam plaću dajete, što hranite svoje djelatnike,što nisu socijalni slučajevi. Vi ste oni, posebno mali i srednji, koji u stvari najveće domoljublje pokazujete", poručio je ministar poduzetnicima.

Osvrnuo se Vrdoljak i na cijenu plina te zaključio da obzirom na resurse, nova polja i energetske blokove nema razloga da nam plin ne bude najjeftiniji u Europskoj uniji. "Ne vidim razlog da kroz dvije godine cijena plina ne bude na razini dvije kune", najavio je Vrdoljak.

Tagovi: Ekonomski institut, Hrvatska, prognoze, gospodarstvo, predviđanje, statistika, investiranje, investitori
Srijeda, 30.01.2013. / index.hr