Rad i radni uvjeti prilagođeni čovjeku

Rad i radni uvjeti prilagođeni čovjeku

Poslovni uspjesi i neuspjesi svakodnevne su teme naših razgovora. Sigurno ste došli u priliku prokomentirati nečiji uspjeh ili neuspjeh u nekoj aktivnosti (poslu, sportu, politici i slično). Postoje osobe koje smatramo uspješnima i manje uspješnima na poslovima koje obavljaju. Kod procjene o uspješnosti i neuspješnosti postoji nekoliko činjenica koje su važne a to su: sposobnost, motivacija te vanjske okolnosti.

SPOSOBNOST
Ponekad za neku osobu kažemo daje uspješna i pritom ne mislimo samo na njene sposobnosti nego i na okruženje u kojem obavlja svoj posao. Usprkos sposobnosti neki ljudi ne mogu biti uspješni jer rade u vrlo teškim ili gotovo nemogućim uvjetima. Kod procjena često uzimamo u obzir i okolnosti koje utječu na uspješnost, a da toga nismo ni svjesni (npr. bogati roditelji su razlog zavidnog obrazovanja; poslodavac koji ima razumijevanja za djelatnike; suradnici koji su odani i marljivi i slično).

Ljudi su skloni svoje uspjehe vezati isključivo uz svoje sposobnosti, a neuspjehe često pripisuju vanjskim nepovoljnim čimbenicima. Kad za nekoga kažemo da je uspješan, što pod tim podrazumijevamo? Većina ljudi misli na njegove sposobnosti kod obavljanja neke aktivnosti. Kada se govori o sposobnostima postoje ljudi koji se u istim radnim uvjetima različito snalaze i čiji rezultati pokazuju znatnu razliku. Razlika u uspješnosti plod je razlike u sposobnostima.

Premda se ta podjela na sposobne i manje sposobne ili pak nesposobne čini u prvi mah jednostavna, ona to zasigurno nije.

Možemo li u jednakim vanjskim okolnostima uspoređivati uspješnost različitih ljudi te ih tako označiti kao uspješnije ili manje uspješne? Odgovor se čini jednostavan, ali on to nije. Nemamo na to pravo. Ne možemo sposobnosti različitih osoba tako jasno odrediti.

Uzmimo, na primjer, dvije tajnice iz uspješnih tvrtki koje imaju slične ili gotovo jednake zadatke, vanjske okolnosti su im također slične, a uspješnost je znatno različita. Jedna od njih je uspješna, a druga tek zadovoljava minimalne zahtjeve. Možemo li sa sigurnošću tvrditi da su njihove sposobnosti različite ako uzmemo u obzir da je jedna od njih sebe od ranog školovanja vidjela kao tajnicu jedne uspješne tvrtke, a druga je sebe vidjela na modnim pistama ili kao kraljicu modnih kreacija. Posve je izvjesno da razlika u njihovim uspjesima ne mora biti njihova sposobnost, nego da veliku ulogu igra i motivacija. Isti posao može biti za jednu osobu vrlo zanimljiv i privlačan gdje će moći dati svoj maksimum, dok će druga osoba taj posao smatrati izrazito dosadnim.
Možemo pretpostaviti da su ove dvije spomenute tajnice i jednako motivirane za svoj posao, a ponovno se pokazuje razlika u uspješnosti... Možemo li tada govoriti o razlici u sposobnostima? Ne možemo ni tada, jer postoji mogućnost različite naobrazbe za isti posao. Može postojati razlika u znanju koje su usvojile tijekom obrazovanja.
Da bi mogli donositi sud o uspješnosti različitih osoba potrebno je izjednačiti motivaciju, znanje i vanjske okolnosti. Ako se i kod izjednačavanja ovih čimbenika pojave razlike u uspješnosti tek tada možemo govoriti o manje ili više uspješnim ljudima.

Uspješnost u poslu čine:

  • mogućnosti (ono što čovjek može)
  • motivacija (ono što čovjek hoće)
  • vanjske okolnosti.

Svaka od ovih značajki je vrlo važna. Potpuni izostanak bilo koje, siguran je neuspjeh. Ako uopće nema motivacije, nema niti uspjeha, ako nedostaje sposobnost, također nema uspjeha, a nemoguće vanjske okolnosti daju isti negativan učinak. Najsposobniji i motivirani ljudi ne mogu uspjeti u lošim vanjskim okolnostima. I najsposobnija tajnica koja je motivirana za posao koji obavlja, neće imati uspjeha ako tvrtka u kojoj radi jednostavno ne ostvaruje nikakav poslovni proces. Vrlo motivirani ljudi u idealnim vanjskim okolnostima bez znanja su neuspješni. Sigurno ste se našli u situaciji da silno želite pomoći dragoj osobi, ali daje neznanje bilo prepreka. Npr. ako netko ima neke zdravstvene smetnje, silno mu želimo pomoći, motivacija je tu, ali naše neznanje medicine jamči siguran neuspjeh.

Sposobnosti razvijamo učenjem i vježbom određenih radnih aktivnosti. Za različite poslove traže se određene sposobnosti. Sposobnosti koje su nužne za tajnicu nisu iste kao one koje se traže za upravljanje svemirskom letjelicom ili ono koje se traže za dresuru pasa.

KOJE SU SPOSOBNOSTI POTREBNE ZA POSLOVE TAJNICE?
TajnicaNajvažnija sposobnost svakako je inteligencija. Postoji mnoštvo definicija inteligencije. Najjasnija je ona koja kaže daje inteligencija sposobnost snalaženja u nepoznatim situacijama. Sposobnost rješavanja problema s kojima se nismo susreli u svome dosadašnjem iskustvu.
Sam pojam inteligencije često je u javnosti nejasan i ljudi ga zamjenjuju s drugim značenjima. Sigurno ste čuli da za neku osobu govore daje inteligentan, jer je doktor ili magistar znanosti ili daje netko inteligentan jelima "dva fakulteta". U navedenim slučajevima riječ je o naobrazbi i znanju, a ne o inteligenciji. Inteligencija nije nužno povezana s obrazovanjem. U našem jeziku postoje izrazi koji otklanjaju te dvojbe. Ako za Biserku kažemo daje bistra ne mislimo na stupanj njene naobrazbe, nego mislimo na njeno uspješno snalaženje pred problemima.
Prosječnu razinu inteligencije posjeduje od 50% do 70% populacije i to je zasigurno uvjet koji je potreban za obavljanje posla tajnice. Niži postotak inteligencije imat će učinak na poslovni rezultate koje ta osoba obavlja. Viša inteligencija od prosječne svakako je prednost za ovu vrstu posla. U komunikaciji s potencijalnim poslovnim partnerima  snalaženje u različitim situacijama može pridonijeti uspješnosti tvrtke.
Inteligentna tajnica će se sigurno bolje snaći u komunikaciji s novim klijentom te se lakše prilagoditi od manje inteligentne. Uz inteligenciju važne su i dobre perceptivne sposobnosti, donošenje ispravnih odluka, komunikativnost i slično.
Uz sposobnosti važno je i znanje kojim osoba raspolaže. Znanje stječemo od rođenja pa do konca života. Danas se uvelike govori o cjeloživotnom ili permanentnom obrazovanju koje je važno. Posebno je važno znanje koje nazivamo stručnim, ono koje nas osposobljava za točno određeno zanimanje.

Metode učenja su različite i mnogovrsne, a najvažnije su:
a) samoučenje - učenje bez ičije pomoći (učenje na posljedicama ili tzv. neracionalna metoda)
b) oponašanje - učenje iz primjera starijih ili iskusnijih kolega, jednostavno ih oponašati. Ova metoda je bolja od samoučenja ali ima svojih nedostataka. Teško u ponašanju druge osobe možemo odvojiti važno od nevažnog, te podjednako učiti i dobro i loše.
c) poduka kroz koju nas vodi kvalificirana osoba - najuspješnija je metoda učenja.

Zato je potrebno svoje znanje povećavati i usavršavati u organiziranim i ciljano usmjerenim seminarima, treninzima koji su stručni.

MOTIVACIJA
Najsposobniji i motivirani ljudi ne mogu uspjeti u lošim vanjskim okolnostima. I najsposobnija tajnica koja je motivirana za posao koji obavlja, neće imati uspjeha ako tvrtka u kojoj radi jednostavno ne ostvaruje nikakav poslovni proces.Motivacija igra veliku ulogu u uspješnosti poslovanja. Motiviranost je velika pokretačka snaga koja pomaže da se lakše nosimo s problemima koje svakodnevno susrećemo a koji su veći ili manji (vremenska prognoza, gužve i sl.).
Postoje dvije vrste motivacija u radu: intrinsečna i ekstrinscčna motivacija. Intrinsečna motivacija je ona kad volimo svoj posao i radimo ga iako nismo adekvatno plaćeni te bi ga radili i kad bi i izostala naknada uopće. U praksi ne postoji veliki broj takvih primjera, ali se može pronaći u primjerice, umjetnosti. Određeni broj osoba svoj rad smatra umjetnošću i neumorno radi, a šira zajednica to ne priznaje. Mali broj umjetnika doista zasluži adekvatne nagrade i svoja djela uspije nametnuti kao umjetnička, ali zato ne odustaju od posla kojim se bave, jer ga vole i uživaju u njemu.

Ekstrinsečna motivacija je ona koja nalazi motive u visini plaće ili nekim drugim pogodnostima koji su vezani uz određeni posao. Razlozi ekstrinsečne motivacije mogu biti i slava, komunikacija s velikim brojem ljudi radi sklapanja prijateljstva, prilika za putovanjima po zemlji i inozemstvu i sl.
Dakle, razlozi koji utječu na odabir nekog posla i zanimanja nisu isključivo u samom poslu nego mogu biti te obično i jesu mnogi drugi izazovi i želje. To svakako ne jamči neuspjeh. Previše bi bilo za očekivati da svi zaposlenici rade samo iz ljubavi prema poslu. Istraživanja potvrđuju daje uspješnost na strani onih čija je motivacija ekstrinsečna.

RADNI UVJETI
Radni uvjetiDonedavno se isključivo govorilo i pisalo o prilagođavanju osoba za određene vrste posla edukacijom, treninzima i sl. Međutim važno je i radne uvjete prilagoditi osobi koja radi. Radni uvjeti jesu u nekim zanimanjima ključ uspjeha.
Radno vrijeme Fleksibilno ili "pomično" radno vrijeme za kreativne osobe sigurno će pridonijeti njihovoj uspješnosti.
Organizacija Organizacija rada je bitna, ako je nema nastaju problemi i učinkovitost je manja. Neorganiziranost dovodi do umora i iscrpljenosti te do čestih promjena raspoloženja koji dovode do konfliktnih situacija. Temperatura radnog prostora Temperatura radnog prostora pridonosi rastu ili padu učinka na poslu. Previsoka temperatura radnog prostora uz monotone zvučne podražaje npr. zvuke automobilskog motora dovodi do pospanosti. Kod preniskih temperatura nastaju problemi npr. teško pišemo i sl.

Vještine uspješnih radnika

  • Osobna kompetencija - kako se nosimo s vlastitim problemima
  • Samosvijest - poznavanje svojih unutarnjih stanja, sklonosti i pronicavosti
  • Poznavanje svojih dobrih i loših strana
  • Uvjerenost u vlastitu vrijednost i sposobnost
  • Samokontrola osjećaja i nagona koji su smetnja u poslu
  • Sposobnost prihvaćanja promjena i inovacija u radnoj sredini
  • Odgovornost za učinjena djela
  • Prihvaćanje novih ideja i zamisli
  • Težnja za uspjehom
  • Suradnja s timom, suradnicima
  • Upornost u aktivnostima koje vode do cilja
  • Razumijevanje drugih i zanimanje za njihove probleme
  • Pomaganje drugima
  • Prepoznavanje potreba klijenata
  • Podržavanje različitih sposobnosti kod ljudi...

Radna mjesta u današnjem poslovnom svijetu traže različite vještine ili prilagodljivost. Važno je prepoznati koje svoje vještine možemo staviti u prvi plan i iskoristiti ih u poslu koji obavljamo. O njima treba razmišljati i nastojati usavršiti ih te po njima biti prepoznatljiv u svom radnom okruženju. Samo ono po čemu smo prepoznatljivi vodi nas do napretka i uspjeha.

Petak, 02.09.2011. / prof. Radovan Budeš, tajnica.hr