Glavna meta Porezne uprave paušalisti iz IT sektora? Broj im raste, a državna blagajna se ne puni... Ogorčeni obrtnici poručuju: ‘Žele nas pribiti na stup srama‘

Aktualni potez Porezne uprave, koja je krenula u nadzor oko 50.000 obrtnika paušalista zbog navodne zloporabe poreznih pogodnosti i prikrivanja nesamostalnog rada, najviše bi mogao protresti redove informatičkog sektora u kojemu je zamijećen nagli porast paušalnih obrtnika.

"Najveći udio broja obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji porez plaćaju samostalno je u znanstvenoj djelatnosti, informacijama i komunikacijama, administrativnim i ostalim uslužnim djelatnostima. Njima će se dodijeliti prvi pozivi za ispunjavanje upitnika", priopćeno je iz Porezne uprave, čija je akcija izazvala reakciju Hrvatske obrtničke komore (HOK), koja je izražavajući "protivljenje daljnjoj diskriminaciji obrta i obrtnika" od Porezne uprave zatražila povlačenje upitnika čije je popunjavanje zatraženo od njezinih članova.

"Uvođenje ovog upitnika, osim što obrtnike administrativno opterećuje, prije svega ih diskriminira u poslovnom okruženju", kažu u HOK-u, dodatno se protiveći stvaranju negativne medijske slike o obrtnicima koji su kao svoj način poslovanja izabrali paušalno oporezivanje dohotka, te ih kolektivno prikazujući kao "nepoštene", čime se nanosi šteta njihovu ugledu i poslovanju. U Komori su, naime, protive kažnjavanju kolektiva zbog prekršaja koje je počinila nekolicina.

Tajna visokih primanja

A zašto se ovdašnji obrtnici paušalisti iz IT sektora spominju kao glavna meta Porezne uprave? Zbog visokih primanja, koja za sobom, u uobičajenom radnom odnosu, "vuku" i velika porezna opterećenja, koja odlaze u državni proračun. Kroz tzv. paušalni obrt situacija je bitno drugačija - djelatnik ne prima neto, nego brutoplaću, koja najvećim dijelom ostaje u njegovu džepu, a tek manji postotak ide državi. Primjerice, neki programer na svoj tekući račun svakog mjeseca prima brutoplaću koju mu uplaćuje poslodavac, a sav dohodak oporezuje se paušalno u simboličnim iznosima (ovisno o poreznom razredu), bez obzira na to o kolikim se isplatama radi, sve dok su one u okvirima godišnjeg limita od ukupno 300.000 kuna. U svakom slučaju, riječ je o neusporedivo manjim poreznim opterećenjima nego da je neki informatičar s visokim primanjima zasnovao regularan radni odnos, koji podrazumijeva isplatu netoplaće zaposleniku, nerijetko i više nego upola manju od njezina stvarnog brutotroška koji izdvaja poslodavac. Zahvaljujući paušalnom obrtu informatičar postaje dobavljač usluga za poslodavca i ispostavlja mu fakture za obavljene usluge na ime svojeg obrta. Česte su i situacije u kojima radi za hrvatsku tvrtku, a posao fakturira "sestrinskoj" u inozemstvu.

- Državi je uvijek malo... Zato sad i češlja. A u slučaju paušalnog poreza manja je osnovica nego kad je u pitanju klasičan obrt ili poduzeće, i za obračun davanja mirovinskom i zdravstvenom. Ljudi ionako sve više sami žele voditi brigu i o svom zdravstvenom osiguranju i o budućoj mirovini. Žele što je moguće više toga sami plaćati i upravljati svojim novcem, a ne ga prepuštati državi i institucijama u koje nemaju povjerenja i od kojih će sutra primati mižeriju od penzije. Jer koliko god da danas daješ, već sada znaš da te u mirovini čeka jako malo, nedovoljno za normalan život. Zato se ponašaju po onoj "u se i u svoje kljuse" - govori nam jedna splitska knjigovotkinja, u čijemu servisu među klijentima paušalnim obrtnicima, doduše, nema IT-jevaca, ali ima frizera, taksista. Ljudi, kaže, normalno rade svoj posao, radi se po zakonu, i sve štima.

'Gospodari svog novca'

Kad se osvrnemo na one koji rade u perjanici hrvatskoga gospodarstva – galopirajućoj IT industriji, čiji su radnici iznimno traženi, valja objasniti kako su njima uobičajene "prednosti" klasičnog ugovora o radu, koji podrazumijeva izdvajanje za mirovine (na koje većina danas uopće ne računa) i za zdravstveno (u situaciji kad se po liječničku uslugu sve više odlazi k privatniku), malo na pameti. Pogotovo kad u svakom trenutku mogu pronaći jako dobro plaćen posao bilo gdje i, kao velik broj bijedno plaćenih hrvatskih radnika, ne strahuju od otkaza.

S druge strane, "paušalni obrti" namijenjeni su poticanju malog poduzetništva, pri čemu paušalno i gotovo simboličko oporezivanje doista ima itekako smisla, pa je više nego dobrodošlo i hvale vrijedno. No, kada se netko predstavlja kao poduzetnik tako što isporučuje fakturu isključivo svojemu poslodavcu umjesto da prima plaću, onda je - prema zakonima Republike Hrvatske - riječ o tzv. prikrivenom zapošljavanju. Porezna uprava sumnja na to da se preko paušalnog obrta prikriva nesamostalan rad i da državna blagajna ostaje bez nemalih poreznih prihoda, zbog čega na adrese obrtnika šalje opsežne upitnike kako bi se otkrile moguće nezakonitosti.

- Naši obrtnici ne bi trebali, u odnosu na bilo koja druga, trgovačka ili ne znam koja već društva, biti stigmatizirani s ovim što se pokušava napraviti. Isto tako, apsolutno podržavamo rad svih službi i svega što je potrebno kontrolirati na način da su svi isto tretirani - kaže Vilim Bujević, predsjednik splitskog Udruženja obrtnika.

- Nigdje ne piše je li nadzor krenuo nakon ovoga ili onoga, ali najgore je kad dođemo na klizav teren na kojemu se jedna stvar može tumačiti na pet različitih načina. Tražimo da se striktno utvrde nepravilnosti, da se zna što i kako, a ne da to bude širokopojasno, pa kad nam netko dođe u kontrolu, stvari može tumačiti i ovako i onako. I onda imamo u tri grada tri različita mišljenja za istu stvar. Najvažnije je da svi moraju shvatiti kako u ovim okolnostima, kad nam je država svima izišla u susret i financirala nas, toj istoj državi moramo pokazati to što jesmo, tj. da apsolutno podržavamo svaku vrstu poštovanja zakona i svega što ide uz to - naglasio je Bujević...

Ostatak vijesti pročitajte na linku.

Pratite nas na LinkedIn-u zato što svakodnevno donosimo najnovije oglase, vijesti i savjete za traženje posla i razvoj karijere -> www.linkedin.com/company/posao-hr