Možda i Hrvatskoj treba jedan ‘Kurzarbeit’?

Nezaposlenost je u porastu u većini zemalja Europske unije, većinom zbog sakaćenja koje im donosi dužnička kriza.

Njemački radnici nisu doživjeli neko veće povećanje plaće u proteklih 15-ak godina, što znači da su im plaće rasle daleko sporije nego građanima u mnogim drugim zemljama EU.I mjere štednje, kojima se većina zemalja odlučila boriti protiv krize, uzimaju svoj danak. Kakva god prava istina o stanju u Njemačkoj bila, svjetski mediji je ne prestaju prokazivati kao zemlju imunu na pošast koja je pokosila gotovo sve njene susjede. Pogotovo se ističe kako je netaknutim ostalo njemačko tržište rada. Dok redovi pred zavodima za zapošljavanje u Španjolskoj, Francuskoj i Grčkoj rastu, u Njemačkoj se rapidno smanjuju - a mediji nikako da se tome dovoljno načude.

Od "bolesnika Europe" do jedinog imunog
U Njemačkoj je nezaposlenost pala na najniže razine od 1991. godine. Neki nagađaju kako bi to moglo imati veze sa činjenicom da su mnoge zemlje doživljavale procvat takve vrste prije krize, dok se Njemačku u isto vrijeme nazivalo "bolesnikom Europe" - zbog borbe koju je vodila s ekonomskim posljedicama nakon ujedinjenja. Godine 2005. stopa nezaposlenosti dosegnula je sam vrh od 12,5 posto. Po prvi put u poslijeratnoj povijesti u Njemačkoj je u siječnju te godine zabilježeno preko pet milijuna nezaposlenih. Od tada se ta brojka gotovo prepolovila. U Njemačkoj je u prosincu prošle godine nezaposlenost pala sa 6,9 na 6,8 posto što je najniža razina od pada Berlinskog zida i ponovnog ujedinjenja države.

"Pa kako su to njemački radnici ostali relativno neokrznuti krizom?", pitanje je na koje je pokušao odgovoriti autor Global posta Siobhan Dowling. U svom tekstu o Njemačkoj on se poziva na mišljenje stručnjaka kako je jedan od najvažnijih faktora činjenica da je Njemačka iznjedrila čitav niz instrumenata kako bi omogućila građanima da zadrže posao, pa čak i u najgorim danima krize.

Program 'Kurzarbeit'
Jedan od tih instrumenata bio je i vladin program "Kurzarbeit", koji je dopuštao poslodavcima da značajno smanje radnicima satnicu, dok je država uskakala koliko je mogla da nadoknadi manjak na plaćama. Drugi instrument bili su takozvani "računi radnog vremena", po kojemu su se sindikati i kompanije dogovorili da se radnicima dopusti gradnja "banke prekovremenih sati" - koje su mogli koristiti da bi otišli na plaćeni dopust ako bi došlo do pada u poslovanju. Cilj je bio da kompanije zadrže svoje iskusne zaposlenike te da ih ponovno vrate na radna mjesta kada se za to stvore uvjeti.

Alexander Herzog-Stein, ekonomost s IMK-a (Macroeconomic Policy Institute), think-tanka povezanog s njemačkim trgovinskim sindikatima, kaže kako je njemačka konkurentnost već relativno snažna u industrijskom sektoru te da bi mogla vrlo brzo reagirati tijekom faze oporavka. Drugi element koji je njemačke radnike zaštitio od udara krize jest činjenica da nije bilo nekretninskog kolapsa kao u drugim zemljama Europe, poput Španjolske i Irske. Karl Brenke s Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) objašnjava kako Njemačka nije doživjela puknuće nekretninskog mjehura na domaćoj sceni.

Nije sve tako ružičasto, dobre plaće stvar prošlosti
Iako je sve navedeno pomoglo u smanjenju nezaposlenosti, nije baš sve tako ružičasto na njemačkom tržištu rada. Zapravo, čitav niz mjera donesenih početkom prošlog stoljeća kako bi se tržište rada učinilo fleksibilnijim i kako bi se potakla zaposlenost, pridonijelo je odmicanju od stabilnih, dobro plaćenih poslova iz starih vremena. Stvari su krenule prema nesigurnim i slabo plaćenim poslovima. "Slika Njemačke kao zemlje u kojoj su svi dobro plaćeni je stvar prošlosti", kaže Herzog-Stein.

U Njemačkoj nema opće minimalne plaće. Sektor privremenog rada buknuo je, poslovi u njemu niču kao gljive poslije kiše, objavljuju neki mediji. Mnogi ljudi, posebice žene, moraju se zadovoljiti takozvanim "mini poslovima" ili "poslovima od jednog eura", što omogućuje ljudima da zarade i do 400 eura a da pritom ne izgube socijalnu naknadu. Godine 2010. ukupno 7,3 milijuna Nijemaca radilo je neke od takvih poslova. Iako je njemačka stopa nezaposlenosti nešto iznad 6 posto, ona je nejednako raspoređena diljem zemlje. Stručnjaci kažu kako postoje relativno slabe regije u zapadnoj Njemačkoj kao i relativno jake u istočnoj. Riječ je o regijama koje su dovoljno industrijski jake da se brzo oporave ukoliko dođe do pozitivnog trenda u gospodarstvu.

15 godina bez većeg rasta plaća
Njemački radnici nisu doživjeli neko veće povećanje plaće u proteklih 15-ak godina, što znači da su im plaće rasle daleko sporije nego građanima u mnogim drugim zemljama EU. Njemački državni ured za statistiku objavio je da su plaće u privatnom sektoru u Njemačkoj rasle 21,8 posto u desetljeću između 2000. i 2010. godine. Usporedbe radi, plaće u privatnom sektoru u cijeloj EU rasle su u istom razdoblju 35,5 posto. Ovo je dovelo do smanjenja u domaćoj potražnji, koju je Njemačka imala tendenciju zanemarivati oslanjajući se na izvoz kao jednog od glavnih pokretača ekonomije. Dowling u svom tekstu piše kako je "izopačenost" trenutne krize u tome što sa svakom lošom vijesti o eurozoni koja snižava cijenu euru, njemački izvoz postaje jeftiniji.

"U trenutnoj krizi stvari stoje tako da što je slabiji euro, to naši proizvodi postaju privlačniji", kaže Herzog-Stein. Dodaje kako kriza s eurom nameće neke druge opasnosti: "Veliku prijetnju Njemačkoj predstavlja manjak inozemne potražnje od strane ostalih zemalja eurozone". Pad te potražnje (koji je djelomice rezultat mjera štednje koje nameće Berlin) već se polako počinje osjećati i u Njemačkoj. Iz Berlina je prošlog tjedna stigla vijest da si prognozu rasta smanjuju na samo 0,7 posto.

Herzog-Stein zalaže se za poticanje domaće potražnje kako bi se nadoknadio pad u izvozu. "Sada, kada je sve tako loše u drugim zemljama, bit će vrlo važno da potaknemo domaću dinamiku", objašnjava, dodajući kako bi od toga koristi mogle imati i druge zemlje. "Mi smo najveća ekonomija u Europi i jedna od najvećih u svijetu, i ako bi Njemačka pokazala više dinamičnosti, onda bi svi, uključujući i SAD, od toga imali koristi", zaključuje.