Hrvati još uvijek kukaju i psuju na poslu

Budući da sve više vremena provodimo na poslu, razumljivo je da su nam harmonični odnosi na radnome mjestu visoko na ljestvici prioriteta, a katkad i važniji od dobre plaće ili napredovanja.

Način na koji nadređeni komuniciraju sa zaposlenicima i kolege međusobno uvelike utječe na atmosferu u određenoj radnoj sredini. Kao i svaka druga komunikacija, ona poslovna ima svoja pravila koja bi trebali usvojiti i poslodavci i posloprimci.

O bontonu poslovne komunikacije razgovarali smo s profesoricom Mirelom Španjol Marković, vlasnicom konzultantske tvrtke Ciceron komunikacije koja organizira treninge i seminare iz područja retorike i komunikacije. "Poslovna je komunikacija prenošenje ideja i osjećaja te stvaranje zajedništva s ljudima s kojima ste u poslovnom odnosu", tumači Španjol Marković.

Komunikacija je socijalna vještina primjerena svim ljudima i bez nje ne možemo. Sastoji se od verbalne i neverbalne komunikacije, poput znakova i govora tijela, čime većinom i komuniciramo.

Što s emocijama?
Komunikacijom, kako pojašnjava Španjol Marković, prenosimo osjećaje, što je često konkretan problem u poslovnoj komunikaciji jer neki smatraju da u poslu nema mjesta emocijama. Međutim, ljudi su emocionalna bića, a ne racionalna. Iako je komunikacija vrlo slojevita, njome se uglavnom prenose ideje i emocije. Svi nesporazumi, ljutnja, bijes i ostale emocije na radnome mjestu proizlaze iz lošeg načina komuniciranja jer kod svakog prenošenja poruke prenosi se i emocija. "Način na koji komuniciramo govori puno o nama jer smo to što govorimo i kako komuniciramo zapravo mi. Budući da prenosimo emocije i da se toga ne možemo riješiti, ne možemo spriječiti da se osjećamo ljutiti zbog nečega, ali nemamo pravo vrijeđati druge ljude.

Nema ljutnje, vikanja, uvreda ad persona, odnosno vrijeđanja osobe, a ne nečega što je ta osoba napravila. Poslodavac i zaposlenik nemaju pravo vrijeđati osobu u konfliktu, mogu samo razgovarati o predmetu o kojem se spore", objašnjava Španjol Marković. Dodaje da je u posljednje vrijeme među istaknutim menadžerima, koji se bave i politikom, trend psovati, biti neugodan i koristiti seksizme i vulgarizme. No takvo ponašanje ima samo trenutačan učinak i brzo prestaje biti zanimljivo.

Posao nije mjesto za pričanje viceva sa spolnom tematikom, slanje neželjene pošte i prikazivanje postera, kalendara ili fotografija uvredljivog sadržaja. Kako će ljudi komunicirati s nama, ovisi i o našem odijevanju i o tome kako komuniciramo. Provokativno odijevanje utječe na to da ljudi percipiraju ono što im je servirano.Takvog ponašanja ima i u kompanijama, ali trend se mijenja i ljudi postaju svjesniji važnosti kontroliranja vlastitog ponašanja i činjenice da vikanje i vrijeđanje samo donose trenutačno olakšanje, ali ne rješavaju problem. Na seminarima poslovne kulture i poslovnog bontona uči se što je primjereno ponašanje, a kad tvrtka naruči takav seminar, znači da je netko već jako osviješten da postoje pravila kojih se moramo pridržavati. Još nismo na visokoj razini obrazovanja kad je riječ o poslovnoj komunikaciji, pa i onoj na društvenim mrežama, ali korporativna kultura kod nas se razvija samo 20 godina, napominje Španjol Marković.

"Naš je jezik strukturiran tako da postoji više vulgarizama nego, primjerice, u njemačkom na kojem je teško pošteno opsovati. Naš temperament i mentalitet mediteranske zemlje potiču nas na razvijanje bliskijeg odnosa na poslu, što se u inozemstvu smatra neprimjerenim." Ako prosječno provedemo osam sati u uredu s kolegama, vrlo vjerojatno ćemo znati nešto o njihovu životu, ali o nekim temama na poslu ne bismo nikada trebali razgovarati. Neprimjereni razgovori uključuju one o intimnom životu, zdravlju, bolesti, katastrofama i djeci. Nije lako koncentrirati se na posao ako netko stalno kuka. Kukanje nitko nije definirao kao nepristojno, ali njime uvlačimo druge ljude u svoje crnilo.

Povjeravanje na radnome mjestu
Traženje savjeta i rješavanje bračnih problema, razvoda i sl. treba ostaviti izvan radnog mjesta. "Kao ni među kolegama, velike prisnosti ne bi trebalo biti ni između poslodavca i zaposlenika. Kada ste s nekim na 'vi', puno je teže prijeći na psovke, a zdrava doza distance i neopterećenost emocijama unutar tvrtke i prema klijentima pomaže nam da se ponašamo prirodno kao poslovni subjekt. "Velik sam pobornik toga da ostane određena distanca između zaposlenika i poslodavaca. I ja imam zaposlenike i mi smo još uvijek na 'vi'. Većina se ljudi tome čudi, ali to dobro i za mene i za njih i mi se tako dobro osjećamo. Čini mi se da taj simbolički izraz poštovanja prema drugoj osobi zapravo utječe na kvalitetu naše komunikacije", iznosi svoje razloge Španjol Marković. Prema nekim istraživanjima, flert na radnome mjestu postaje sve češće, što i ne začuđuje ako uzmemo u obzir broj sati koje provedemo na poslu.

Ipak, svakako bi ga trebalo izbjegavati, jer ne samo što smeta ostalim kolegama nego u našem tradicionalnom društvu može negativno utjecati na karijeru. U takvoj situaciji žene su u lošijoj poziciji. Komunikacija između muških i ženskih članova kolektiva može prijeći granicu dobrog ukusa i rezultirati seksualnim zlostavljanjem. Takva neprimjerena komunikacija uključuje neželjenu seksualnu pažnju i dodirivanje, koketiranje, sugestivne geste, izraze umiljavanja, primjedbe o tijelu, izgledu, odjeći i privatnom životu, ispitivanje o seksualnim navikama, aluzije na spolni odnos te zahtijevanje ili nuđenje seksualnih usluga.

Iako se mogu činiti bezazlenim, posao nije mjesto za pričanje viceva sa spolnom tematikom, slanje neželjene pošte i prikazivanje postera, kalendara ili fotografija uvredljivog sadržaja. Kako će ljudi komunicirati s nama, ovisi i o našem odijevanju i o tome kako komuniciramo. "Provokativno odijevanje utječe na to da ljudi percipiraju ono što im je servirano", napominje Španjol Marković ističući važnost koji na ljude ostavlja prvi dojam u samo sedam sekundi.

Muškarci i žene jednako su skloni predrasudama i provokativno odjeveni ljudi, pogotovo se to odnosi na žene, moraju se češće više dokazivati. "Slika koju netko stvori o našoj kompetentnosti utjecat će na naš uspjeh. Prvi dojam je zato važan i teško ga se može promijeniti, a nekad ni nećemo dobiti priliku za drugi", kaže za kraj Španjol Marković.

Također pročitajte 'Poslovni bonton'.

Petak, 04.05.2012. / Vedrana Glojnarić, business.hr